Avgust 18, 2019

Međunarodni dan borbe protiv ambrozije

ambrozija u cvatu

Prije četiri godine, na inicijativu svjetskih stručnjaka koji se bave ambrozijom, donešena je odluka da se uvede međunarodni dan borbe protiv ambrozije, s ciljem upoznavanja javnosti na probleme u vezi ambrozije i načina borbe protiv ove invazivne biljke. Prva ljetna subota proglašena je Međunarodnim danom ambrozije Na Skupštini Međunarodnog udruženja za ambroziju održanoj 6. Oktobra 2011. godine, izabran je navedeni dan. Kriterij za odabir navedenog dana je rani vegetacijski stadij biljke koji pruža dovoljno vremena za pripremne akcije uništavanja biljke.

Eko inspektor u Opštini Srebrenica Ilijas Begić nam je kazao da ovaj dan nije u Srebrenici posebno obilježavan te da je i ambrozije u Srebrenici manje nego ranije:

„Ambrozije je bilo najviše duž putnih pravaca prema Skelanima, prema Sasama i prema Podravanju. Kako se mašinama kosi trava i korov pored puteva tako se i ona uništava i  ima je sve manje. Bilo je je ranije dosta oko zapuštenih kuća, ali kako ljudi čiste  i mogu reći da je na prostoru opštine Srebrenica mnogo manje ambrozije nego ranijih godina. Ljudi su svjesni kolko je ambrozija štetna i oni su se uključili u njeno uništavanje. O tome smo dosta govorili i na talasima vašeg radija što je svakako doprinjelo da stanovništvo što više sazna o njoj i uključi se pravovremeno u njeno uništavanje i suzbijanje“, kazao je Begić.

Na prostoru Bosne i Hercegovine ambrozija je poznata  i pod nazivima: fazanuša, fazanka, limundžik ili partizanka. To je veoma raširen korov i jedna od najraširenijih biljaka iz roda Ambrosia u Sjevernoj Americi i nekim dijelovima Evrope.

Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka, koja naraste od 1 do 1,5 metar. Korjen joj je u obliku vretena i dosta jak. Stablo joj je uspravno, razgranato i gusto prekriveno sitnim dlačicama. Listovi su naspramni, perasto dijeljeni u uske režnjeve, maljavi, tamnozelenog lica i sivozelenog naličja. Razmnožava se sjemenom, a sjeme se širi posredstvom čovjeka i vjetrom.

Ambrozija je porijeklom iz Sjeverne Amerike, odakle je u Evropu uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena. Zbog svoje izuzetno velike reprodukcijske moći, ali i dobre sposobnosti prilagođavanja novim uslovima okoline, u Evropi se veoma brzo i lako širi, kako na poljoprivrednim tako i na nepoljoprivrednim zemljištima. Veoma često raste na napuštenim zemljištima, pored puteva, pruga, na međama, đubrištima, pored kuća i slično.

Polen ambrozije je jedan od najjačih poznatih alergenata. Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih bolesnika pokrene alergijsku reakciju. Kao manifestacija alergije javlja se crvenilo očiju, suzenje, začepljenje nosa, svrab u nosu, kihanje, kašalj, otežano disanje, astma i promjene na koži i probavi. Prag koji izaziva alergijske reakcije je vrlo nizak, manje od 20 polenovih zrna po kubnom metru zraka. Danas se smatra da je oko 10% stanovništva alergično na polen ambrozije.

Štetnost ambrozije u poljoprivredi je velika, jer ona, zahvaljujući svom izuzetno jakom korjenskom sistemu i bujnoj vegetativnoj masi, iz zemljišta iznosi velike količine hranjivih materija, prouzrokujući time osiromašenje zemljišta.

Ambrozija se veoma teško suzbija. Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje mehaničke, agrotehničke i hemijske mjere suzbijanja.

  • Mehaničke mjere uključuju pravovremeno uništavanje ove biljke čupanjem ili košenjem, prije nego počne period cvjetanja.
  • Agrotehničke mjere predstavljaju osnovne agrotehničke mjere suzbijanja korova, međuredno kultiviranje oko okopavina i slično
  • Hemijske mjere se koriste na nepoljoprivrednim zemljištima, a uključuju upotrebu neselektivnih herbicida na bazi glikofosfata, glikofosfinatamonijuma, dihlorbenila ili imazapira, a mogu se izvoditi isključivo u ranim fazama rasta biljke.

Autor: Marinko Sekulić / JP JS RTV Srebrenica

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Utorak, 28 Juni 2016 09:57
Ad Sidebar
© 2018 RTV Srebrenica All Rights Reserved.

Please publish modules in offcanvas position.