U našem radio programu u emisiji o vjerskim zajednicama govorili smo o održavanju kapele Kapela "Svete Marije" u Srebrenici, prazniku Vaskrs i mektepskoj nastavi u Srebrenici. Kapela "Svete Marije" u Srebrenici izgrađena je 1984.godine kao spomen kapela u službi potreba liturgijskih obreda. Nekada je kapelu održavao župnik koji je dolazio povremeno koji su obavljali poslove u toku blagdanskih praznika.
- Unazad dvije godine kapelu je održavao rahmetli Izet koji je živio blizu kapele. On se o svemu brinuo i dočekivao posjete. Danas, o svemu se brine gospođa Elza iz Bratunca. Svakako je to od pomoći nama, jer ne budemo stalno u Srebrenici, nego samo kada su praznici - izjavio je za naš radio fra Niko Josić, župni upravitelj Zvornik i Srebrenica.
-Vaskrsenje Hristovo je praznik koji nikada ne nestaje, nikada ne biva manje značajan jer Hristos je jedino novo pod suncem i Njegova pobjeda nad srmću jeste ustvari jedina novost i to je novo i jučer i danas i sutra jer mi se svakodnevno susrećemo sa propadanjem, sa truležnošću. Vjernici u Srebrenici na Vaskrs tri puta će obići oko hrama, prije liturgije, zatim ući u hram koji predstavlja pećinu gdje je bio sahranjen Gospod sa radosnim pozdravom Hristos Vaskrese i proslavljati ne samo za Vaskrs već sve do Spasovdana proslaviti u slavi vaskrsenje Hristovo-izjavio je za naš radio pravoslavni sveštenik Aleksandar Mlađenović dodajući da je na Vaskrs predviđena liturgija u 5 sati a nakon toga, vjernici proslavljaju praznik sa svojim porodicama.
Ahmed efendija Hrustanović srebrenički mujezin i drugi imam Čaršijske džamije izjavio je za naš radio da je mekteb riječ koja potiče iz arapskog jezika i znači mjesto gdje se piše.
-Naši stari mekteb zvali su još i mejtef.Mekteb je osnovna ćelija koja uči djecu islamskom vjerovanju. Nigdje u svijetu nema ovako organizovanog mekteba kao kod naš u BiH i da se na ovakav način stiče odgojno vjersko obrazovanje.U Srebrenici je mekteb organizovan subotom i nedjeljom od 9 i 30 do 13 sati, a u ostalim mjestima, ostalim džematima to je malo drugačije organizovano. Mekteb je podjeljen u dvije grupe, starija grupa broji negdje oko 15 polaznika, uče kako uzeti abdest, klanjati , kako se ponašati, uče Sufaru, Kur an i td a mlađa koju broji oko 55 polaznika, to su djeca uglavnom do četvrtog razreda koja idu od 10 i 30 do 12 sati .Uglavnom uče Ilmihal- kaže efendija Hrustanović.
Autor: Kadira Šakić / JP JS RTV Srebrenica
U našem programu predstavili smo jednog Srebrenčanina, odnosno on sam će više govoriti o sebi. To je Mirsad Mustafić kojeg smo mi u djetinjstvu i mladim danima zvali Car. Mirsad je profesor jezika i književnosti, novinar i nadasve pisac, književnik i to ne bilo kakav. On je najplodniji pisac kojeg je Srebrenica ikad imala, jer barem meni nije poznato da je neko od Srebrenčana ikad više knjiga od njega napisao, a on ih je do sada napisao 12 i još uvijek piše.
Mirsad Mustafić: „Ja sam Mirsad Mustafić profesor bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, novinar i književnik. Nedavno sam promovisao svoju dvanaestu knjigu „Hiljade bijelih nišana“, roman intrigantnog naslova. Hiljade bijelih nišana je zapravo hiljade biljega na dušama onih koji su izgubili svoje najmilije. Nedavno je knjiga promovisana u Tuzli i mogu kazati da sam veoma zadovoljan posjetom a i medijskom pažnjom, hoću kazati da je medijski veoma dobro propraćeno što ranije nije baš bio slučaj. Ja sam dijete Srebrenice, kako volim za sebe kazati. Tu sam završio osnovnu školu i gimnaziju. Potom me životni put odvodi u Sarajevo na fakultet gdje sam završio Filozofski fakultet studij za jugoslovenske, južnoslovenske jezike i književnost. Bosanski, srpski i hrvatski jezik tada SH, HS jeli srpskohrvatski, hrvatskospski jezik. Nakon toga radio sam u rodnom gradu uglavnom na poslovima informisanja. Bio sam saradnik Radio Srebrenice, dopisnik Večernjeg lista iz Zagreba i Večernjih novosti iz Beograda. U osvit samog rata izbjegao sam u Tuzlu gdje i danas „privremeno“ živim. Takva je bila režija sudbine i uglavnom baveći se novinarstvom razmišljao sam da konačno ono što se godinama taložilo u meni pretočim u knjigu. Jedan od onih koji su bili inicijatori i koji su me podstrekavali na to bio je prof. Zejćir Hasić, porijeklom iz Brčkog. Jedna divna osoba, divan čovjek i po meni, usudit ću se reći i najveći dječiji pisac u Bosni i Hercegovini, koji mi je rekao otprilike ovako: „Mustafiću sve je ovo dobro što si pisao. Novinar živi dan, dva ili mjesec najviše ali vrijeme je da se i literarno odnosno književno nadgradiš, mislim da si sazrijo za pisanje knjiga“. Tako sam ja krenuo 2003 što je po meni, sad gledano iz ove vizure malo i pokasno ali eto neko kaže nikad nije kasno, sa knjigom „Sjećanje na Srebrenicu“. To moje prvo djelo su zapravo remiscijencije na predratnu ambijentalnost u samom gradu, dolasku te ratne psihoze, prvih incidenata i tome slično. U drugom dijelu sam objavio neke tekstove koji su bili ranije objavljivani u raznim novinama i koji su se odnosli na moj rodni grad. Tako je krenuo moj literani put. Već 2006 godine izlazi moje prvo, da tako kažem, ozbiljnije književno djelo. Zbirka priča „Krvava šamija“. Moram priznati kada sam pričao tu priču ili pripovjetku, kako hoćete, da sam se i sam ježio. To je jedna veoma potresna, istinita priča o djetetu koje ostaje bez majke koju raznosi granata i o njenoj daljoj sudbini, odlasku u Norvešku itd. Nakon tog do ove godine redali su se naslovi od 2007 pa nadalje, po jedan godišnje. Treća moja knjiga bila je „Rastanak u Potočarima“ zatim „Daleko je sine Srebrenica“ pa onda „Samrtni zvuci Srebrenog grada“, 2010 „Bilo jednom na Crnom Guberu“, 2011 „Drina ne vjeruje suzama“, 2012 „Poslednji vapaj enklave“, 2013 roman „Ranjeni bejturani“,onda slijedi roman „Mejremina kletva“ 2014, prošle godine roman „Meliha“ i evo ove godine „Hiljade bijelih nišana“.
Ja to smatram na neki način mojim dugom rodnom gradu, jer to nisu samo romani i priče o ratu, nego i poratnim sudbinama, ali jednako tako i o ljudima koji su bili živi simboli ove čaršije, ovog grada kojih danas nema među živima, neki su ubijeni, neki su umrli. Htijeo sam da sačuvam uspomenu na te ljude ali na sve one vrijednosti koje su nas spajale, a takav je jamačno bio i Fudbalski klub Guber.
Današnja obdanica Srebrenice se potpuno izmijenila. Ja nisam nikad prestajao voljeti svoj grad, misliti o njemu. Sve što sanjam što mi se dešavalo i dešava uvijek je na ulicama moga grada, bez obzira na to što sam ovdje u Tuzli već dvadeset i koju godinu. Ja se u svoj Srebrengrad, kako ga ja volim pjesnički nazvati, vraćam kad god mogu, vikendom, o praznicima, za godišnjeg odmora i upravo je taj grad najveća inspiracija za sve ono čemu smo stremili, za sve o čemu smo maštali i sanjali i ja nikako ne mogu zaboraviti godine koje su nam ubili psi rata. Međutim život ide dalje. Ja vjerujem i posve sam ubjeđen da je suživot u Srebrenici moguć. To se može vidjeti i na mnogim primjerima. Oni ljudi koji su ljudovali, družili se i mladovali u našem Srebrengradu i danas će pružiti jedan drugom ruku i danas će sjesti, popiti kafu, razgovarati o svemu a oni koji mrze neka mrze u sebi, sretan im put. Ja mrziti ne znam, ja volim svoj grad, volim sve one ljude koji nisu ostrašćeni.
Na jednom mjestu sam napisao, a kao poruka onim koji se pravdaju da iz ovih ili onih razloga ne žele doći u svoj grad „kako je to eto grad pust“. Naravno nema više onoliko naroda koliko je bilo ali to nikako ne znači da, pogotovo oni što žive u Federaciji ne dođu bar vikendom, pa bi izmijenili sliku grada i bar evocirali uspomene na neko vrijeme. Ovi što žive u dijaspori, oni bar dođu za godišnji odmor pa obiđu svoje kuće i svoja imanja. Ja koristim svaku priliku da dođem kad god mogu, bez obzira na to što sam se vratio, vratio svoj posjed, kuću, a da nikad nisam dobio nikakvu donaciju. Kuću sam onako, sam lično, što sam mogao osposobio, da imam gdje doći. No ovo nije tema za lamentiranje za takav razgovor. Ja se opet vraćam knjizi i onom što nas veže, a to je uspomena na jedno minulo vrijeme koje ja barem u knjigama želim da vratim“.
Mirsade ti to dobro činiš, tvoje knjige su izuzetno čitane i zanimljive, pogotovo Srebrenčanima koji u njima pronalaze mnoge poznate likove, mada su im često imena izmjenjena iz raznoraznih razloga. Kaži nam odakle crpiš energiju i toliku snagu da sve to pretočiš u pisanu riječ?
Mirsad Mustafić:“ Dragi Kole to je dobro pitanje. I ja se počesto pitam, zbilja odakle mi inspiracija. Nije rijetko kad sjednem za laptop ili kompjuter i ugledam samo praznu stranicu i zapitam se šta ću ja pisati, kuda da krenem. Onda odnegud dođu, sinu ideje. Dok pišem otvaraju se motivi. Pročitat ću ti samo jedan pasus iz knjige kako sam doživjeo rodni grad i kako ga nosim u srcu: „Rana jesen u Srebrenici je uvijek lijepa. Vraća mi godine mladosti,nedozvano vrijeme i ljude kojih više nema na njenim ulicama i sokacima. Niz moje vene teku bistre vode i nose me snovima koji se više nikad neće vratiti. Na đerdane davno minule mladosti nižu se uspomene. Imponuje mi ova tišina i mir, mada ga neki nazivaju i osamom. Volim ovu mrtvaju i niko mi je ne može oteti iz srca. Uzalud molim da stane vrijeme, da što duže potraje odmor i stanje u kojem sam jedino sretan. Drugdje to je samo puko odbrojavanje dana do sljedećeg odlaska u grad mladosti i uspomena. Tanji se klupko života i sve smo bliže ćupriji koju moramo preći bez ikakvih izgleda da se ponovo vratimo na nju. Na drugoj strani nas čeka hiljade bijelih nišana i okerani srebrenički cvijet pjesmom da nam smiri duše“ itd.
Meša Selimović je koristio taj termin mrtvaja koji sam i ja upotrijebio, jer ja upravo volim tu mrtvaju bez obzira što je to nekim kao pustinja ali uvijek se neko nađe od prijatelja, poznanika, drugova iz školskih dana, na mladovanja, da se popriča, popije kafa, da se jednostavno podsjetimo na sve ono što nas je spajalo i što je taj život činilo lijepim i jedinstvenim“.
Mirsade pošto se mi dobro poznajemo, prijatelji smo od djetinjstva, naši očevi su još bili kolege i prijatelji, ja veoma dobro znam da ti voliš društvo, voliš ljude, voliš sjesti sa prijateljima uz dobru kapljicu i meze ali i da znaš dobro zapjevati, Srebrenčani to dobro znaju ,da voliš sevdalinku pa za kraj da nam predložiš neku pjesmu koju bi pustili za tvoju i našu dušu.
Mirsad Mustafić:“ To je jedna divan segment mog života i moje mladosti. Ja sam od najmlađih dana pa do zrelog muževnog doba volio pjesmu posebno sevdalinku i pjevao sam je u mlađim danima i u kulrturno-umjetničkom društvu, a i sam znaš kad su bila ta takmičenja za prvi glas Srebrenice da sam redovno i pobjeđivao, mada će ovo nekom zvučati neskromno ali to je činjenica. Nakon svega što nam se dogodilo, sve te tragedije srebreničke, rijetko sam kad u prilici da zapjevam ali činim to i vraćam se tim lijepim danima. Volim još uvijek poslušati pa i zapjevati tu lijepu pjesmu ali sve je manje vremena i sve je manje ljudi sa kojima se to može učiniti. Ja sam uvijek volio ove naše vrhunske pjevače a moj omiljeni je uvijek bio Nedjeljko Bilkić, ti to dobro znaš, pa pusti nešto od njega po tvom izboru“.
Na kraju Mirsad Mustafić poručuje svima koji će ovaj naš razgovor čitati ili slušati putem radi talasa:
„Želja mi je, unatoč činjenici da smo danas disperzirani po čitavom svijetu ima nas što kažu od Aljaske preko Amerika do Australije i Novog Zelanda, da se ponovo okupimo, a to je prilika vjerovatno ljetos u avgustu kada bude ono okupljanje „Kao nekad...“da se ponovo družimo i kroz pjesmu i razgovor sjetimo lijepih dana. Da pružimo ruku prijeteljstva jedni drugima, jer ja volim kazati da je Srebrenica uprkos svemu osuđena na suživot sa onima koji hoće i koji mogu. Ruka mog prijateljstva je uvijek pružena svima onima koji vole ovaj grad i ovu državu i koji ne zaboravljaju svoj zavičaj“.
Autor Marinko Sekulić / JP JS RTV Srebrenica
Na izradi Sarajevske kocke angažovano je 15 osoba. Jedna od njih je povratnica Melisa Smajić, koja trenutno radi na izradi Srebreničke kocke.
- Do sada nisam imala posla, a zatim se pojavio gospodin Aid Rifatbegović sa ponudom da radimo za njegovu firmu CUBE d.o.o. i trenutno radimo Srebreničku kocku. Nedavno smo radili Njujoršku kocku, cvijećnjake, a možda u narednom periodu ćemo raditi Meku i Medinu. Nije teško raditi, zadovoljna sam poslom – izjavila je za naš radio Smajić.
Hariz Alić u izjavi za naš radio kazao je da nije teško raditi i trenutno radi na izradi Srebreničke kocke:
- Prije nekoliko dana smo imali isporuku 1.000 komada Njujorške kocke i 1.000 komada raznih stvari. Iako smo tek počeli sa radom, fino nam je raditi – kazao nam je Haris.
U Kulturnom centru u Srebrenici danas će biti održana promocija „Srebrenica u srcu“, tokom koje će biti predstavljen rad kompanije CUBE u Srebrenici i njihov novi proizvod Srebrenička kocka.
Autor. K.Šakić / JP JS RTV SREBRENICA
Učesnici dječijeg hora„Superar“ nedavno su održali koncert u Sarajevu povodom obilježavanja pete godišnjice postojanja Muzičke organizacije Superar. U okviru programa, Dječiji hor Superar Srebrenica predstavili su se sa svojim pjesmama, a i pjesmama drugih najpoznatiji kompozitora.
- Naš hor ima dvije pjesme. Učesnici su se predstavili i sa pjesamama na stranim jezicima, program je bio bogatog sadržaja. Zadovoljni smo nastupom i odzivom zvanica na koncertu – izjavio je za naš radio Almir Dudić, zamjenik direktora muzičke kuće „Superar“ Srebrenica.
Superar sarađuje i sa drugim ustanovama i organizacijama. Učesnici Superara sutra će nastupiti na manifestaciji „Proljeće u Srebrenici“. Pored ove manifestacije dječiji hor Superar će nastupiti 7.maja na dječijem festivalu u Sarajevu:
- Mi imamo svoje redovne aktivnosti, nastavu pjevanja, kurs plesa i kurs njemačkog i druge. Na kursu plesa je 20 djece, a kurs njemačkog jezika pohađa 60 djece. Kurs plesa i njemačkog jezika se održava dva puta u sedmici po jedan čas –kazao je Dudić.
Gospodin Dudić je pozvao svu djecu da dođu i da budu dio njihovog tima sa raznim aktivnostima, te ujedno najavio da će u ovoj godini biti mnogo nastupa.
Autor: K. Šakić /JP JS RTV SREBRENICA
Javna ustanova Kulturni centar Srebrenica u saradnji sa drugim javnim institucijama i organizacijama po drugi put organizuje kulturnu manifestaciju „Proljeće u Srebrenici“. Manifestacija će biti održana 20.aprila ove godine sa početkom u 16:30, i to u velikoj sali Kulturnog centra u Srebrenici.
- Bez učešća drugih javnih institucija i organizacija ne bi mogli organizovati ovu manifestaciju. Sa zadovoljstvom su se svi odazvali za učešće u manifestaciji. Svoje učešće su potvrdile JU Dječije obdanište Poletarac, KUD Vaso Jovanović, JU Prva osnovna škola Srebrenica i Međunarodni forum solidarnosti Emmaus – izjavila je za naš radio, Muška Suljkanović, referent za obrazovanje, kulturu i informisanje JU Kulturnog centra Srebrenica.
Na ovoj manifestaciji nastupit će i tri sekcije KUD-a Vaso Jovanović. Prema riječima Nermina Alivukovića, predsjednik KUD-a, najmlađa sekcija će se predstaviti sa kombinovanim plesom, srednja sekcija igrama iz Srbije, a prva grupa sa igrama iz Istočne Bosne.
U izjavi za naš radio Tifa Efendić, vršioc dužnosti direktora dječijeg obdaništa „Poletarac“ Srebrenica kazala nam je da će se starija grupa predstaviti sa pjesmicom Visibaba. Efendić je pozvala građane da prisustvuju manifestaciji i svojim prisustvom uveličaju manifestaciju.
- Srednja grupa mališana će se predstaviti sa pjesmom o proljeću i njih je pripremala vaspitačića Dragana Milinković. Također, mališani iz igraonice „Drugarstvo“ Potočari predstaviti će se sa pjesmom o proljeću. Pripreme za ovu manifestaciju su trajale oko petnaest dana – rekla je za naš radio Efendić.
Svoje učešće na manifestaciji potvrdili su rukovodioci Emmausa iz Potočara.
- Naši korisnici će po drugi put uzeti učešće na manifestaciji i predstaviti će se sa tri tačke i to plesom, glumom i recitacijom. Naš cilj je da kroz saradnju i druženje sa javnim ustanovama i organizacijama doprinesemo kulturnim dešavanjima u Srebrenici - kazala je za naš radio Danijela Stanojević, odgovorna osoba za internatski smještaj Emmaus - Potočari.
Pozivaju se svi građani da dođu i zabave se, a ulaz je besplatan.
Autor: K. Šakić/ JP JS RTV Srebrenica
U prostorijama Islamskog edukativnog centra u Srebrenici u poslijepodnevskim satima promovisane su knjige „Jednog dana doći ću, oče“ i „Čuvaj se“, autora Edina Krehića. Promotori knjige bili su Nihad Kreševljaković, Damir ef.Pestalić glavni srebrenicki imam u Srebrenici i Ahmed ef. Hrustanović. Na promociji je bio prisutan načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković, predsjednica Udruženja „Srebreničke majke“ Hatidža Mehmedović i mnogobrojni građani Srebrenice.
- Veliko zadovoljstvo mi je bilo da sam knjige promovisao u Srebrenici i čast mi je da je sala bila puna. Do sada sam imao promocije u Sarajevu, Zagrebu, Mostaru, Konjicu, Bihaću, Tuzli i drugim gradovima. Inače, knjiga se prodaje i u inostranstvu. Knjige su napisane na osnovu istinitih dogadjaja koji su se desili unutar moje porodice – nakon promocije izjavio je za medije autor knjiga, Edin Krehić.
- Čitajući knjigu „Jednog dana doći ću, oče“ ne možete pobjeći od utiska koliko je djece odraslo bez oca i živi su svjedoci koji ne pamte svoje očeve. U Srebrenici sam upoznao mnogo djece koja ne pamte svoje očeve. Nažalost, život djece bez očeva prolazi nezabilježen – kazao je ef.Pestalić.
- Imamo primjer Srba koji su bili objektivno žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu i nakon pedesetak godina postaju izvrišitelji genocida nad ljudima koji nisu izvrsili genocid. Npr. Jevreji koji su preživjeli Holokaust, a nakon pedeset godina postaju izvršitelji genocida nad ljudima u Palastini. Bošnjaci kao muslimani imaju velik obavezu čuvati da naša iskustva ne učine nas onim sto su naši neprijatelji bili. Bitno je kazati da muslimani nisu ni jednu stvar radili ono što su uradili nama neprijatelji – rekao je promotor knjiga Nihad Kreševljaković.
Roman „Čuvaj se“ objavljen je i na arapskom jeziku. Inače, knjige se mogu kupiti putem interneta i u knjižarama. Sa promocije je poručeno da mladi trebaju pisati o onome sto se ustvari desilo, jer sve što je napisano ostaje u dalekoj historiji.
Edin Krehić, autor knjiga koje su danas promovisane publici koja je bila prisutna poklonio je knjige.
Autor: K. Šakić/ JS JP RTV SREBRENICA
Muzejska zbirka Narodne biblioteke Srebrenica radi svakim radnim danom od 8 – 16h i ima dvoje uposlenih. Od 1977. godine je postojao Zavičajni muzej koji je bio jedna od organizacionih jedinica Kulturnog centra Srebrenica. Senad Đozić, kustos Muzejske zbirke Srebrenica, kaže da je nekada Zavičajni muzej imao dosta bogatiji sadržaj.
- Početkom rata najveći dio eksponata je uništen ili otuđen. Ostao je jedan dio koji čini arheološku postavku. Ovdje imamo i izložbu „Srebrenica kroz vijekove“ gdje je oslikana prošlost Srebrenice od prahistorije do kraja Drugog svjetskog rata. Treća postavka je etnološko –etnografska postavka koja sadrži kompletne ili dijelove narodne nošnje ovih prostora i predmete koji su korišteni u svakodnevnoj upotrebi u domaćinstvima. Imamo i izložbu crteža Save Derikonjića koja nosi naziv „Osaćanski neimari“. To su crteži drvenih kuća i vjerskih objekata koje su u prošlosti radili osaćanski neimari kao vrsni majstori. Obuhvaćena je cjelokupna historija od najstarijih vremena do danas – kaže Đozić koji dodaje da je Muzejska zbirka tokom prošle godine imala svoje aktivnosti.
- Pored osnovne aktivnosti, a to su posjete turista i građanstva, mi kada smo u prilici organizujemo i određene događaje i aktivnosti. Prošle godine je obilježen Dan muzeja i u tu svrhu smo priredili manifestaciju gdje smo orgnizovali „Veće gusala i saza“. Ostvarili smo i saradnju sa medijskom kućom Mebius film iz Sarajeva gdje su oni radili projekat prezentacije kultrno – historijskog nasljeđa. Sa učenicima osnovnih škola u okviru manifestacije „Dani Srebrenice“ posjetili smo značajne lokalitete iz kulturno – historijskog nasljeđa Srebrenice. U sklopu investiciono – razvojne konferencije „Srebrenica 2015“ Muzejska zbirka je prilagođena televizijskim ekipama – ističe Đozić koji kaže da će i u ovoj godini biti provedene određene aktivnosti.
- Organizovat ćemo aktivnosti u povodu Dana muzeja 18. maja. Bićemo uključeni i u manifestaciju Dani Srebrenice. Imamo namjeru da uradimo rekonstrukciju osaćanske sobe koja bi bila smještena u našim prostorijama – rekao je Đozić.
Autor: A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica
U prostorijama Narodne biblioteke Srebrenica u toku su radovi na zamjeni stolarije. V.d. direktora Narodne biblioteke Srebrenica Bojan Pejić u izjavi za naš radio rekao je da su sredstva za radove obezbijeđena po konkursu Ministarstva civilnih poslova.
- U 2015. godini raspisan je konkurs za finansiranje biblioteka i ustanova iz kulture. Mi smo aplicirali sa projektom u vrijednosti 17 hiljada KM, i odobrena su nam sredstva u iznosu od sedam hiljada od čega mijenjamo stolariju, i vidjećemo šta ćemo uraditi od ostatka para da li će to biti krečenje ili neke druge stvari. Nedavno smo aplicirali na još jedan projekat i nadamo se da ćemo proći da bi mogli realizovati ideju gradnje osaćanske kuće u muzeju – rekao je Pejić.
Autor: A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica
Povodom Dana žena - 8. marta Narodna biblioteka Srebrenica organizuje u svojim prostorijama kreativnu radionicu „Od srca dar“.
Radionica će se održati u periodu od 01. do 08. marta 2016. godine sa početkom u 13 časova.
Radionica“Od srca dar“ se održava petu godinu za redom, na dvije lokacije – u prostorijama Narodne biblioteke Srebrenica u Srebrenici i Područnom odjeljenju biblioteke u Skelanima. Želja nam je bila da u ovu aktivnost uključimo i učenike iz Područne škole Potočari. Datumi održavanja radionice sa djecom „Prve osnovne škole“ Srebrenica je 01. 03. 2016. godine a radionici će prisustvovati djeca i djeca 4. i 5. razreda iz Potočara 04. 03. 2016. godine. Radionica počinje u 11 časova dok je vrijeme početka radionice u drugim terminima u 13 časova. Ove posjete su organizovane u saradnji sa školom a tokom održavanja radionica u ovim terminima sa djecom će, pored zaposlenih u Biblioteci, raditi i tim iz Crea Thera International (Srebrenica).
Održavanjem radionice „Od srca dar“ i pravljenje čestitki je ujedno prilika da se promoviše fond biblioteke i da se kroz djela domaćih i stranih pisaca izdvoje citati ili pjesme o majci, ženi i koji će biti na ovim čestitkama.
Napravljene čestitke će biti podjeljene 8. marta, na Dan žena čime će Biblioteka, Crea Thera International i učesnici radionice čestitati svojim ženskim korisnicima i sugrađankama ovaj praznik.
Prilikom boravka u Biblioteci učesnici radionice će posetiti i Muzejsku zbirku Narodne biblioteke Srebrenica i pored rada na radionici upoznati se sa radom i fondom Dječijeg odjeljenja.
Autor: JP JS RTV Srebrenica
Prošle godine Omladinski centar Srebrenica organizovao je niz aktivnosti u saradnji sa drugim organizacijama. U ovom centru trenutno se izvode radovi na rekonstrukciji, a već početkom mjeseca aprila planiran je proljetni pozorišni festival i kursevi engleskog i njemačkog jezika ukoliko bude zainteresovanih mladih.
- Podržali smo različite projekte, a onaj koji bismo izdvojili je učešće radeći na određenim aktivnostima Međunarodnog kampa Emmausa, podržali smo i aktivnosti Opštine koje su organizovane prošle godine. Također smo skupljali sredstva za djecu sa posebnim potrebama sa području Srebrenice i Bratunca – izjavila je za naš radio Radomirka Alić, predsjednica Savjeta mladih Srebrenica
Radomirka Alić, predsjednica Savjeta mladih Srebrenica u izjavi za naš radio je kazala da je zadovoljna postignutim rezultatima tokom prošle godine, također nam je rekla i planove rada za tekuću godinu:
- Odlučili smo da istražimo potrebe mladih ljudi u Srebrenici i Bratuncu. Kreirali smo anketu na temu „ Kulturne potrebe mladih u Srebrenici i Bratuncu“ . Anketa se nalazi na web stranici opštine Srebrenica, svi zainteresovani mogu da ispune tu anketu. Odradili smo određen broj primjeraka ankete u školama i ulici. Već drugog ili trećeg marta imat ćemo rezultate potreba mladih – rekla je predsjednica Alić.
Predsjednica Alić nam je kazala da je cilj da se što više mladih uključi u različite obuke, napominje da će u mjesecu aprilu učesnici ovog centra ići u posjetu kod mladih u Vakuf.
Financijsku podršku Omladinskom cetaru Srebrenica pruža Opština Srebrenica i u ovom centru je trenutno aktivno deset mladih osoba.
Predsjednik Skupštine Omladinskog centra Sućeska, Adem Mehmedović za naš radio je kazao da je Omladinski centar u Sućeskoj već nekoliko godina u stagnaciji, jer nije bilo nikakvih aktivnosti i dodaje da su mladi sa ovog područja u narednom periodu odlučili da ponovo stave u funkciju ovaj centar:
- Odžana je Skupština na kojoj smo izabrali Predsjednika Skupštine, Upravni i Nadzorni odbor. Mladih ima dosta u Sućeskoj i prva aktivnost će biti uređivanje Omladisnkog centra u Sućeskoj. Predsjednik Omladinskog centra Sućeska je Amir Mustafić. Naš cilj je da pokrenemo neke aktivnosti – kazao nam je Adem Mehmedović, predsjednik Skupštine Omladinskog centra Sućeska.
Autor: K. Šakić/ JP JS RTV Srebrenica
More...
Srebrenčanka Suada Siručić pričala nam je o čuvenoj bosanskoj sobi nazvanoj „Mujin Han“. U bosanskoj sobi nalaze se stare dragocijene stvari. Nekada se u toj sobi okupljali prijatelji i porodica koji su bili željni druženja. Nakon nemilog rata, ova soba je bila zgarište, ipak Suada sa svojim suprugom rahmetli Mujom Siručićem, uspjela je vratiti stari sjaj bosanskoj sobi.
- Ovu sobu je uradio moj rahmetli muž Mujo Siručić, on je htio da se vrati stari bosanski izgled. Naš cilj je da sačuvamo uspomene na stare dane. U sobi se nalaze ručni radovi naših nena i djedova. Sehara je uspomena od moje pranene i ove stvari nas podsjećaju na bosansku tradiciju i želim da ih sačuvam – izjavila je za naš radio srebrenčanka Suada.
Naša sugrađanka Suada je poželjela dobro došlicu svima koji žele da dođu da posjete bosansku sobu, jer kako kaže bosanska soba je namijenjena za druženje sa dobronamjernim ljudima:
- Toplu dobrodošlicu želim svima koji dođu u bosansku sobu. U lijepom našem kutku možete popiti kahvu i uživati u lijepom ambijentu. Voljela bih da se druže djeca i stariji, jer ovo je kutak za sve uzraste. Ovaj amanet ću prenijeti djeci i unučadima – poručila je gospođa Suada.
Gospođa Suada, kazala nam je da je njena želja da se nastavi život u Srebrenici:
- Voljela bih da nas je više i da je porodica cijela na okupu. Nažalost, živim sama sa sinom u Srebrenici, a kćerka radi u drugom gradu. Prije rata bilo nas je mnogo više i željela bih da čaršija bude kao nekad što je bila – kroz emocije kazala je gospođa Suada.
Autor: K.Šakić/ JP JS RTV SREBRENICA
Srebreničanin Bekir Halilović rođen je 8. januara 1994. godine. Nakon nemilog rata, u svoj grad se vratio 2003. godine, osnovnu i srednju školu završio u Srebrenici, a trenutno je student druge godine prava. On je aktivan u nekoliko nevladinih organizacija, a svoje slobodno vrijeme provodi pisajući poeziju.
Bekir je nedavno i dobio nagradu za kratku priču „Kuvajtska noć“.
- Priča je veoma tužna, glavni lik se nalazi u grobu i na neki način prepričava svoje tegobe koje ga more kao mrtvu osobu. Želio sam sa tom pricom živima reći da nije kasno da se neke stvari promjene – izjavio je za naš radio Srebreničanin, Bekir Halilović.
Na naše pitanje da li vidi svoju budućnost u Srebrenici, kazao nam je da se svim bićem bori da ostane u svojoj čaršiji i osnuje porodicu.
- Nažalost logika i moral su protivriječni jedni drugome. Sa strane moralne tj. sa strane ljubavi stvarno volim ovaj grad i sebi ne mogu objasniti zašto, ali je tako. Želim ostati i živjeti u Srebrenici, dok s druge strane logika se sukobljava s moralnom stranom – kazao nam je Halilović.
Halilović je član neformalne organizacije Adopt i trenutno radi na projektu pod nazivom dokumentacioni centar.
- Pokrenuli smo projekat s ciljem da prikupimo fotografije porodicima koji su izgubili svoje najmilije tokom rata. Želimo da prikupimo fotografije s opisom, te da ih objavimo u javnost, kako bi njihovi najmiliji imali uspomene na njih – rekao nam je Bekir.
Poruka mladog srebreničanina za mlade je da se aktiviraju i da pokušaju promjeniti neke stvari na bolje.
Autor: Kadira Šakić / JP JS RTV Srebrenica
Kulturno - umjetničko društvo "Vaso Jovanović" Srebrenica ove godine slavi 70 godina postojanja i rada. Ima tri sekcije: pionirsku, juniorsku i seniorsku sa oko 70 članova. Prethodne godine ostvarili su odličan uspjeh tokom nastupa u Turskoj, Austriji, Hrvatskoj i Tuzli. Poslije smrti dugogodišnjeg koreografa ovog KUD-a Ahme Begića, pokrenuta je incijativa za promjenu naziva KUD-a.
- U toku je procedura incijative o promjeni naziva KUD-a, novi naziv ce biti „Ahmo Begić“, očekuje se rješenje od Ministarstva pravde BiH oko izmjene i u skorije vrijeme trebalo da bude izmjenjen naziv KUD-a - kazao je za naš radio Nermin Alivuković, predsjednik KUD-a Vaso Jovanović.
On je istekao da je kulturno - umjetničko društvo opremljeno dodatnom opremom koja je bila nephodna za dalji rad, a kako kaže dobili su komplet nošnje za izvođenje bošnjačkih i srpskih igara. Opremu je dodjelila ambasada Sjedinjenih Američkih država. Alivuković je spomenuo da je tokom investiciono - razvojne konferencije rekonstruisan prostor u kojem se održavaju probe folkora i ambijent za rad je mnogo bolji.
- Zadovoljni smo onim što smo uradili u protekloj godini, naravno nadamo se još boljim rezultatima u ovoj godini i ove godine očekujemo pozive za gostovanje u Turskoj, Austriji, Hrvatskoj, kao i u našoj domovini Bosni i Hercegovini – rekao je za naš radio Alivuković.
Nakon zimskog raspusta počele su redovne probe s članovima KUD-a. Suljo Jelkić, koreograf KUD-a „Vaso Jovanović“, je kazao za naš radio da se raduju druženju sa članovima.
- Djeca su zavoljela folkor, dolaze redovno na probe i s njima se jako lijepo družiti. Svaki danom nam dolaze novi članovi. Saradnja s svim članovima je na najboljem nivou, a probe se održavaju utorkom i četvrtkom - izjavio je za naš radio Suljo Jelkić, koreograf KUD-a Vaso Jovanović.
Jelkić je naglasio da će i ovo godine biti kulturno zabavnih događaja na kojem će članovi pokazati ono što su naučili, te ujedno pozvao sve zainteresovane da se pridruže i zabave.
Autor: Kadira Šakić / JP JS RTV Srebrenica
