Adem Mehmedović

Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

U subotu, 28. maja 2016. godine na jezeru Perućac u okviru Kulturno-sportske manifestacije Dani Srebrenice održano je deveto po redu takmičenje ribara u ulovu ribe na plovak.

Historijski uspjeh FK Guber

FK Guber je juče odigrao prvenstvenu utakmicu u Šekovićima i slavio rezultatom 4:2, i tako postao prvak Regionalne lige RS- a – grupa Istok. Srebreničani su se osvajanjem prvog mjesta u Regionalnoj ligi plasirali u viši rang i naredne sezone će igrati u Drugoj ligi Republike Srpske.

Srebrenica 4

U našem radio programu u emisiji religijski mozaik govorili smo o nastupajućem Ramazanu i stavu pravoslavne i katoličke crkve o braku istospolnih osoba odnosno homoseksualizmu.

Muslimani u Srebrenici sa radošću očekuju dragog gosta Ramazana. Ramazan je za muslimane sveti mjesec, jer je u njemu počela objaveKur'ana u mubarek noći Lejletu Kadru.

Tokom ramazana muslimanima je strogo naređen post. Ramazan je mjesec posta i milosti, a ramazan je i poseban mjesec u Srebrenici. Početak posta je 6.juna, prva teravih – namaz je u nedjelju. Na području Srebrenice klanjat će se teravih – namaz u obnovljenim džamijama u Potočarima, Čaršijskoj džamiji, Đozića džamija, Bijeloj džamiji, Sućeskoj, Žutici, Osatu, Dobraku, Daljegošta, Liješću i u Memorijalnom centru u Potočarima.

- Vjernici imaju priliku da ramazan mjesec provedu u ibadetu. Najveći džemat gdje se klanja teravih -namaz je u Memorijalnom centru u Potočarima. Aktivnosti tokom ramazana su zajednički iftari. Također, osnovat ćemo fond za pomoć ljudima koji su ugroženi u Srebrenici, jer je cilj ramazana da probudi osjećaj u nama za drugima koji teško žive. Angažovat ćemo pet učenika iz medrese za klanjanje teravih – namaza - izjavio je za naš radio Damir ef. Peštalić, glavni imam Medžlisa islamske zajednice Srebrenica. Efendija Peštalić je čestitao Ramazan džematlijama uz želju da ramazan isposte u zdravlju i rahatluku.

Aleksandar Mlađenović, Srebrenički protojerej u izjavi za naš radio je kazao da pravoslavna crkva ima negativan stav prema istospolnim brakovima.

- Istospolni brak nije dobrodošao u crkvi, a ni u društvo. Nadam se da na našim prostorima istospolni brakovi neće zaživjeti. Pogrešno je i nenormalno razmatrati istospolnu zajednicu – kazao je Mlađenović.

Pitali smo fra Niku Josića, župnog upravitelja Zvornik i Srebrenica kakav je stav katoličke crkve o istospolnim brakovima:

- Isus Krist ne osuđuje čovjeka, nego se osuđuje grijeh. Samo istupanje u homoseksualne odnose je grešno. Ipak, ne smijemo osuditi čovjeka, nego čovjeku je potrebna posebna briga – rekao je Josić.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV SREBRENICA

 DSC1226

KUD „Vaso Jovanović“ ove godine slavi 70 godina postojanja. Probe se redovno održavaju u tri grupe, a planirani su nastupi kako u Bosni i Hercegovini tako i regiji. Bliži nam se i trinaesta kulturno – sportska i privredna manifestacija „Dani Srebrenice“ na kojoj će nosilac kulturnih dešavanja i domaćin smotre folkora biti KUD „Vaso Jovanović“.

Nermin Alivuković, predsjednik KUD „Vaso Jovanović“ kaže da članovi KUD-a redovno održavaju probe, te da su planirani i određeni nastupi.

- KUD broji oko 80 aktivnih članova u podjeljenih tri sekcije. Mi smo jedni od vodećih organizacija kada je u pitanju manifestacija „Dani Srebrenice“ i nosilac tih kulturnih dešavanjakada su u pitanju kulturna dešavanja. Mi planiramo održati samostalni koncert. U dogovorima smo sa našim prijateljima koji uzmu učešće na manifestaciji. Još nismo odredili datum kada će biti smotra folkora, ali biće u okviru „Dana Srebrenice“ – kaže Alivuković koji dodaje da su planirani nastupi KUD-a „Vaso Jovanović“ u Srbiji i Hrvatskoj, te u Bosni i Hercegovini.

Autor: A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

Pavlovic

Doktor Radomir Pavlović nedavno je izdao knjigu pod nazivom „Srebreničko zdravstvo“. Riječ je o knjizi u kojoj su predstavljeni Srebrenički ljekari i njihov doprinos kroz ljekarski rad u Srebrenici.

- Dugo sam radio na ovoj ideji, jer nema pisanih tragova o srebreničkom zdravstvu odnosno ljudima koji su pomagali narodu u Srebrenici. Knjiga je bazirana na resursima koje je imala Srebrenica, jer je 1883.godine otvorena prva bolnica u Srebrenici. Moji sagovornici su bili oni koji su najveći dio svog života posvetili Srebrenici i razvoju zdravstva dr. Sabit, dr.Mustafa, dr.Begić, dr.Lončarević i drugi – izjavio je za naš radio autor knjige dr.Pavlović.

Knjiga obuhvata više poglavlja, a jedno od njih je i poglavlje Banja Guber i Banjski turizam. Promocija knjige je planirana u toku održavanja kulturne manifestacije „Dani Srebrenice“.

- Cilj je da Srebrenički ljekari ne padnu u zaborav, već da ostane trag o ljekarima koji su radili u Srebrenici – kaže Pavlović.

Knjigu „Srebreničko zdravstvo“ je podržana od Općine Srebrenica  i štampana je u primjerku od 200 komada.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV SREBRENICA 

poezija

U programu RTV Srebrenica predstavili smo i mladog ali već uspješnog pjesnika iz Srebrenice, Marka Milovanovića. On je javnosti u Srebrenici poznat odnedavno mada se pisanjem poezije bavi već duže vremena. O sebi kazuje ovako:

Marko Milovanović: “Rođen sam 7. 9. 1988 godine u Srebrenici gdje sam završio osnovnu školu i gimnaziju, diplomirao sam na Ekonomskom fakultetu  Univerziteta  Istočno Sarajevo. Poezija je nekako paralalno išla sa razvojem moje ličnosti i od svojih  prvih koraka sam nešto zapisivao. Naravno nije to bilo na početku uobličeno u poeziju ali vremenom sam shvatio da svoje emocije  najbolje mogu da artikulišem kroz poeziju. Za relatvno kratak period sam prešao put od potpuno anonimnog stvaraoca, do stvaraoca koji je bio na vrlo respektabilnim međunarodnim festivalima, koji je zastupljen i u određenim zbornicima i tako, vidjet ćemo u kom će to smjeru sve da ide, za sad sam ja prezadovoljan“.

Otkuda ta ljubav prema pisanju poezije? Kako nalaziš inspiraciju za pisanje?

Marko Milovanović: “Mislim da je inspiracija duboko u nama. Pitanje je samo koje su to asocijacije koje tu našu inspiraciju mogu da pokrenu. Teško je odgovoriti na to pitanje. Kažem od malih nogu sam po nešto zapisivao i sve je to nekako bilo moje lično, identitetsko obilježje. Kada bi se neke stvari mogle opisati mislim da vjerovatno ne bi imale razloga ni da postoje“.

Šta je najčešća tema tvojih pjesama?

Marko Milovanović: “Poezija je uglavnom refleksivno-misaonog karaktera i obiluje sa svim motivima koji ovaj život čine, sa svim socijalno-egzenstencijalnim temama, ljubavnim motivima. Uglavnom to je je jedna relativno mlada poezija koja nije toliko sumnjičava ali postavlja pitanja, ispituje sve moguće aktuelnosti i tendencije. Ne volim da kažem da je moderna, jer često ta riječ moderna predstavlja samo negaciju od nečega što je opšte prihvatljivo, bez ikakvih obilježja koje bi mogle kao takvu da je predstave ali eto ipak ona spada u neku modernu lirsku poeziju“.

Imaš li neke uzore? Koje pjesnike najviše voliš čitati?

Marko Milovanović: “Iskreno nemam nekih uzora. Naravno postoje neki pjesnici koji su nepravaziđeni. Ono što ja volim da čitam, to je ruska i francuska književnost i naravno mi imamo ogroman broj pjesnika ali uglavnom svi ti ljudi imaju određena djela, koja se nama manje ili više sviđaju, tako da ipak ne bih izdvajao nekog posebno“.

Pomenuo si veliki broj festivala i takmičenja na kojim si učestvovao. Gdje si sve bio?

Marko Milovanović: “Moj prvi pokušaj da izađem iz mraka anonimnosti je bilo konkurisanje na Festivalu poezije i kratke priče u organizaciji Scene svih kreativnih  iz Novog Sada. Tu sam u toj kategoriji do 30 godina konstantno učestvovao 6-7 mjeseci i osvojio šest nagrada. Nakon toga sam konkurisao za Festival poezije mladih u Vrbasu. To je najstarija manfestacija takvog karaktera, datira još od '68 godine i koja se simbolično naziva „Olimp u planini“. To je jedna mafestacija kroz koju su sigurno prošli svi najveći, bez želje da se ja poredim, čisto govorim o značaju te manifestacije. Tu sam izbran za učešće u finalu i bio sam jedini predstavnik BiH pošto je to festival koji okuplja sve mlade neafirmisane sa prostora ex Yu, tako da je to bio ogroman uspjeh. Tu sam uspjeo da se pojavim u štampanom izdanju časopisa Trag koji postoji od samog početka postojanja tog festivala. Nakon toga uslijedio je poziv za Festival kulture mladih u Knjaževcu. To je takođe dosta stara manifestacija ali koja osim poezije okuplja stvaraoce svih mogućih umjetrničkih izražaja. I tu sam nastupao kao jedini predstavnik iz Bosne i Hercegovine. Osim učešća na tim festivalima pojavio sam se i u određenim  časopisima. Ponosan sam i na činjenicu da je nakon Festivala poezije mladih u Vrbasu, moje ime se našlo među 10 finalista kojim je respektabilna  izdavačka kuća Gramatik iz Beograda  štampala po tri pjesme u zbirci pjesama ljubavne poezije. Mogu se i pohvaliti da sam svoju poeziju čitao prvog aprila i u Udruženju književnika Srbije u Beogradu“.

Kada možemo očekivati izdavanje tvoje prve zbirke pjesama?

Marko Milovanović: “Svakako da je postojao materijal mnogo ranije od ovog trenutka. Nisam želio da trčim i to radim po svaku cijenu ali učešćem na ovim festivalima sam ostvario neke kontakte i konkretno jedna respaktabilana književnica iz Beograda mi traži rukopise. Na jesen ćemo vidjeti da li će to biti spremno za štampu do kraja ove ili početkom naredne godine, nisam siguran ali mislim da imam materijala koji bi se mogao ukoričiti u korice jedne knjige“.

Šta sada radiš? O čemu pišeš?

Marko Milovanović: “Trenutno pripremam neke cikluse za konkurisanje na nekim festivalima na kojim do sada nisam imao prilike učestvovati, a osim toga pokušavam da nađem i neki posao, da se malo egistncijalno pozicioniram, kako bi taj rad mogao da bude upečatljiviji i kako bih mogao da se na mnogo efikasniji  način fokusiram  na pisanje poezije“.

Znači i ti si jedan od mnogih, mladih, školovanih Srebrenčana  koji traži posao?

Marko Milovanović: “Da, upravo tako“.

Koji su tvoji planovi za budućnost?

Marko Milovanović: “Ja nemam ambiciju da po svaku cijenu idem odavde. Smatram da je nebo jedno, da nije bitno gdje, već kako živimo. Svakako kao mlad čovjek bih volio da ostanem ovdje, naravno ako bi se ostvarili određeni uslovi, da ja mogu osim što ću da radim, da mogu i da na neki način  samoaktueliziram svoju ličnost, odnosno da imam određene mogućnosti, ne samo kroz poeziju, već kroz bilo koji vid oblikovanja društvenog života da budem zadovoljan. To je u ovom momentu mnogo veće pitanje od samog pitanja zaposlenja mladog čovjeka. Naravno ako se ti uslovi ne ostvare nisam jedini, ni prvi, ni poslednji, koji će gledati prvu priliku da ode odavde“.

Za kraj Marko Milovanović nam je pročitao i svoju pjesmu koju je čitao na festivalu u Vrbasu i koja je objavljena  u časopisu za književnost, umjetnost i kulturu Trag. Pjesmu  je, kako sam kaže, posvetio svojim prerano preminulim stričevima Bošku i Prodanu:

ŽRTVA ZA NEBO

„U tim neprespavnim noćima, ispijenim čežnjom, zalivenim strahom, prolivenim istinom, nestajali su ljudi od sopstvene ruke.

Oni što previjahu rane od sopstvene napraviše zavoj za oči.

Oni što proricahu dane, postadoše svjetiljke za motrenje noći.

Oni što perom oživješe čulo izgužvane strane, istim potpisaše vječnu tišinu pred šestim što kroči:

Tada bolesni ustadoše i zavoj označiše kao ordenje za žrtvu.

Oni strpljivo vjerni, pred svitanje ugasiše svjetiljku, da kao mučenici svjedoče na odsjaju svijeće.

Oni odpjevani će suzama da ubrzaju zarastanje groba osjedjele mladosti, sve dok korov ne ozvuči tišinu šestog čula.

Tada će se njime okititi“.

Autor Marinko Sekulić/JP JS RTV Srebrenica

Stranica 7 od 13
We use cookies to improve our website. Cookies used for the essential operation of this site have already been set. For more information visit our Cookie policy. I accept cookies from this site. Agree