Adem Mehmedović

Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Danas  na turniru u Banja Luci  takmičari karate kluba “Želja Ipon” iz Srebrenice predvođeni svjetskom šampionkom Kristinom Milošević ponovo su blistali. Nastupili su sa šest takmičara, a medalje su osvojili:

U emisiji „Radio u selu“ bili smo u Brđanima zaseoku sela Osredak, a domaćin nam je bio Milorad zvani Miko Ristanović. Sve što je stvorio  od kako se vratio nakon rata na zgarište porodičnog imanja, a stvorio je mnogo bez pomoći donatora.
Nakon domaćinske zdravice razgovor je tekao otprilike ovako:

srebrenicaaa

U emisiji „Sve u svemu“ govorili smo o saradnji opštine Srebrenica i osnovnih škola u Srebrenici. Bego Bektić, načelnik odjeljenja za društvene djelatnosti u opštini Srebrenica kaže da opština sa školama ima dobru saradnju.

 - Od svih opština Srebrenica vjerovatno najviše izdvaja za obrazovanje. Mi dajemo sve od sebe da podržimo obrazovanje. Dajemo ogrjev za škole. Čistimo puteve. Ove godine smo i finansirali ogrjev i za srednje škole. U saradnji sa UNICEF-om osnovali smo komisiju Socijalna zaštita i inkluzija gdje smo uključili više isntitucija s ciljem pomaganja djeci i školama. Nastojimo da opremimo škole, ali i institucije koje imaju za cilj zaštitu djece. Napravili smo jednu matricu po kojoj ćemo raditi. Ono što do sada nije urađeno da uradimo. U Domu zdravlja imamo logopeda zaduženog za rad s djecom. Logoped svaki dan radi sa djecom po četiri sata i radi sa 60 djece iz Srebrenice i Bratunca – kaže Bego Bektić.

Mislili smo govoriti o položaju Roma i romske djece u školama. Međutim, kako su nam iz opštine Srebrenica i Prve osnovne škole rekli u Srebrenici zvanično školu ne pohađaju djeca romske nacionalnosti.

Jasmina Hakić, predsjednica Udruženja „Romska suza“ govorila je za naš radio o položaju Roma u Srebrenici.

- Položaj Roma u BiH je definitivno loš, međutim od kako je počela inplementacija akcionih planova za riješavanje problema Roma neke stvari su već riješene, tako je i u Srebrenici. Najviše pomaka ima u oblasti stambenog zbrinjavanja. Putem ovih akcionih planova Država Bosna i Hercegovina najviše ulaže u četiri oblasti, a to su stambeno zbrinjavanje, zdravstveno, zapošljavanje i obrazovanje. U obrazovanju su ta ulaganja još uvijek nedovoljna. U Srebrenici je 10 do 15 porodica Roma. To je diskutabilno obzirom da se neki Romi ne izjašnjavaju kao Romi, a neki koji to nisu se izjašnjavaju kao Romi – kaže Hakić.

A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

srebrenica 99

Udruženje građana „Srebrenica 99“ djeluje od 2003. godine. U programu RTV Srebrenica o radu  govorila je predsjednica udruženja Slobodanka Ilić.

- Prvih godina rada imali smo raznoraznih projekata, rad sa djecom, razne radionice i izleti. U posljednje vrijeme radimo sa ženama koje rade ručne radove. Prije svega tu se odnosi na tradiciju naših krajeva. Nastojimo da sačuvamo tradiciju ovih krajeva. Žene heklaju, pletu, vezu, šiju, tkaju razne radove. I dalje pišemo projekte, ali teško je doći do projekta i realizacije – kaže Slobodanka koja dodaje da će i u budućnosti nastaviti udruženje sa radom.

- Mi ćemo nastaviti naše aktivnosti. Održati ovo što radimo sada, a to je rad sa ženama. Ako budemo u mogućnosti da proširimo naše aktivnosti dobro će biti. Naši proizvodi se mogu i kupiti, plasirali smo ih na raznim sajmovima. Radili smo i sa Turističkom organizacijom gdje su u njihovim prostorima bili izloženi naši prozivodi – kaže Slobodanka koja dodaje da rad u udruženju ženama dođe kao terapija.

- Žene se međusobno druže. Svaka od njih kaže da joj ovo dobro dođe, druženje sa ženama drugim – kaže Slobodanka.

A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

Fabrika za proizvodnju pomfrita Srebrenicanka

Fabrika za proizvodnju pomfrita „Srebreničanka“ počela se graditi prije nešto više od godinu dana. Pomfrit iz fabrike “Srebreničanka” naći će se uskoro kao brza hrana na ulicama svjetskih metropola, kao prilog u prestižnim restoranima, ali i u našim domovima.

Investicija vrijedna oko sedam i po miliona KM doprinijet će značajno privrednom i ekonomskom razvoju ove regije. Fabrika za preradu krompira, koja trenutno upošljava 20 radnika, uglavnom s područja Srebrenice i Bratunca, prilika je za mlade koji žele raditi i na taj način osigurati bolju budućnost i egzistenciju svojim porodicama. Kada se počne s proizvodnjom, očekuje se zapošljavanje još 35 ljudi koji će raditi u dvije smjene.

- Ostvarena je probna proizvodnja sasvim uspješno. U toku je proizvodnja veoma kvalitetnog srebreničkog pomfrita. Radi se u jednoj smjeni i zaposleno je 20 radnika. Kada se prošire kapaciteti zaposliće se još 35 radnika – kaže Osman Agić šef proizvodnje u fabrici.

Bitno je spomenuti da će u proces proizvodnje u Srebreničanci  biti uključeni brojni poljoprivredni proizvođači iz regije i cijele zemlje, a od presudnog je značaja da krompir za proizvodnju pomfrita mora biti odgovarajuće sorte i zdrav. Pun kapacitet fabrike bit će proizvodnja 7.500 tona pomfrita godišnje.

- Osim pomfrita u toku su pripreme da se proširi asortiman proizvoda. Imamo ugovorenu proizvodnju na prostorima Tuzle, Lukavca, Banja Luke. Imamo i otkup sa ovih bližih prostora kao što je Zvornik. Pruža se mogućnost da se preuzima krompir koji je ono što se kaže tržišni višak kod drugih proizviđača. Viškove krompira od poljoprivrednih proizviđača možemo preuzeti u neograničenim količinama – kaže Agić.

Fabrika sastoji se od četiri dijela: skladišta, proizvodnog pogona, pakeraja i hladnjače za duboko zamrzavanje. Kada fabrika bude radila punim kapacitetom, za pravljenje pomfrita biti potrebno 15.000 tona krompira godišnje. Ono što je bitno za svaku fabriku je da li ima potrebno tržište.

- Tržište je nešto što se stalno proširuje. Mi smo krenuli sa plasmanom na određene prostore u Bosni i Hercegovini. Naravno planiran je izvoz u susjedne države i šire. Kako budemo osvajali tržište tako ćemo i povećavati obim proizvodnje – kaže Agić.

U fabrici  „Srebreničanka“ postoje dva skladišta kapaciteta od 3.000 tona, a temperatura je kontrolirana i mora biti od šest do osam stepeni. Proces proizvodnje je u suštini vrlo jednostavan. Krompir se iskipa i sistemom transportera premješta se na kalibrator, gdje se onda razdvaja na sitni i krupniji. Nakon toga, opet sistemom transportera ide na pranje i guljenje. Kompletna je proizvodna linija automatizirana, a radnici su potrebni samo na inspekcionim trakama gdje se odbacuje ono što nije za pomfrit. Cijeli je proizvodni pogon iz Japana i najmodernija je oprema ove vrste. Nakon rezanja, krompir ide u mašinu na ispiranje skroba i na blanširanje. Pomfrit je različitih veličina promjera, od 7 do 10 mm. Isušuje se i prži na temperaturi od oko 170 stepeni u trajanju od jedne do dvije minute u palminom ulju. Zatim ide u šoktunel za duboko zamrzavanje.

Fabrika je urađena u skladu s evropskim standardima ISO 9001 i HACCP te je jedina fabrika pomfrita na području bivše Jugoslavije.

A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

biblioteka srebrenica

U Narodnoj biblioteci Srebrenica svakodnevno se provode aktivnosti. Pored bogatog knjižnog fonda u biblioteci su česte radionice za najmlađe. O aktivnostima u biblioteci za naš radio govorila je Violeta Radić, uposlenica biblioteke:

- Kako je krenula nova školska godina povećan je i broj posjeta biblioteci. Imali smo određene pripreme za aktivnosti i promocije. U septembru smo održali radionicu kreativnog pisanja. Tu je rađeno sa djecom koja su već iskazala afinitet prema pisanju. Radionica je bila veoma uspješna. Opština Srebrenica je bila pokrovitelj ove radionice,a radovi nastali na radionici biće uvršteni u zajednički zbornik.  U narednom periodu slijedi nam Evropski dan jezika  u cilju promovisanja učenja jezika. Početkom oktobra tradicionalno nastavljamo sa radionicom „Dječija nedjelja u biblioteci“. Ta aktivnost se održava već dvanaestu godinu za redom i to je naša najstarija aktivnost. Djeca posjete biblioteku i upoznaju se sa radom. Na taj način razvija se ljubav prema čitanju i pisanju. U sklopu svojih aktivnosti obilježit ćemo i 9. oktobar – Dan bibliotekara. Sve one koji taj dan dođu u biblioteku učlanit ćemo besplatno da budu naši korisnici – kaže Violeta Radić koja dodaje da biblioteka ima svake godine između 500 i 550 korisnika.

- Korisnici dosta čitaju knjige. Trudimo se da nabavimo knjige i naslove koje korisnici traže. Našim korisnicima smo dali mogućnost da oni naprave svoju listu želja kako bi mi uspjeli nabaviti knjige – kaže Radić.

A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

Stranica 2 od 13
We use cookies to improve our website. Cookies used for the essential operation of this site have already been set. For more information visit our Cookie policy. I accept cookies from this site. Agree