JP JS RTV Srebrenica

Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Avdo ruze

Naselje Gostilj je od Srebrenice udaljeno nekoliko kilometara. Nalazi se između Srebrenice i Potočara. Avdu Sandžića iz Gostilja u Srebrenici svi znaju. Često zna dame u Srebrenici obradovati ružama koje uzgaja na svom imanju. Avdo Sandžić se 2002. godine sa suprugom vratio u Gostilj i uredio lijepo svoje imanje i dvorište. Kako Avdo kaže na njegovom imanju se može naći svega, od mrkve do aronije i ruža.

- Ja živim na selu i ima svega, klasični poljoprivredni poslovi. Supruga i ja sami živimo, i imamo kravu, pčele, zasadili smo maline. Naravno, nastojim da lijepo uradim svoje dvorište. Bavim se i uzgojem ljekovitog bilja, nevena i lavande. Pored toga tu su i nasadi aronije. Naravno,  tu su ruže koje uzgajam. Cvjećara u Bratuncu otkupljuje moje ruže. Kad zima dođe onda je teže, manje se ruža prodaje. Na svom imanju imam i maline. Čovjek mora da radi. - kaže Sandžić koji se kao prvi povratnik vratio u Gostilj.

- Ovo je moje, ja sam se vratio na svoje i zaista lijepo mi je ovdje. Mogao sam ja ostati u Tuzli, ali ovo je moje i ovdje mi je najljepše. Supruga i ja sve što uradimo to je naše i mi smo zadovoljni. Kada sam se vratio bilo je razrušeno sve, ali popravilo se i napravilo opet - govori Sandžić koji je bio incijator da se u Gostilju pravi mesdžid.

- Mi ovdje nemamo džamiju, a potrebno je tako neko mjesto. Pokrenuli smo ideju da napravimo mesdžid. I uspjeli smo. Svi stanovnici su se uključili i dali svoj doprinos. Ono što je posebno važno reći da svoj novčani doprinos nisu samo dali stanovnici Gostilja, nego mnogi Srebrenčani sa cijele opštine. Uradićemo i spomen ploču za ubijene stanovnike Gostilja – kaže Sandžić koji dodaje da se stanovnici u Gostilju susreću i sa određenim problemima.

- Imamo probleme sa putem koji baš i nije u najboljem stanju iako je Gostilj svega nekoliko kilometara udaljen od Srebrenice. Nadamo se da će se i to riješiti i da ćemo nekad dobiti asvalt, a za početak bi bilo dovoljno da se put naspe. Nije to velika udaljenost nekoliko stotina metara – ističe Sandžić koji matra da ponekad ljudi  „previše očekuju od opštine i  donacija“

-  Treba raditi. Naravno, lokalna zajednica treba da pomogne da se popravi infrastrukura, putevi, rasvjeta. I stanovništvo treba da se uključi u te projekte - kaže Sandžić koji dodaje da sve što se proizvede na selu od tog ima koristi.

- Uvijek ima način da se proda proizvod. Sve se proda, meni ljudi dolaze sami i kupuju zdravu hranu. Meni je žao što su mnogi pustili da im zarastu imanja, svoju zemlju pustili da zaraste u korov. Ovi ovdje što su se vratili svi vrijedno rade. Dug je proces oporavka, ne može sve da se uredi i sredi za godinu ili dvije, ali raditi i boriti se mora – ističe Sandžić koji smatra da Srebrenica može da bude mjesto poželjno za život.

- Znamo mi svi koliko je Srebrenica zapravo bogata i šta sve ima. Može da hrani cijelu Bosnu i Hercegovinu. Politika bi trebala malo da popusti Srebrenicu, jer dovoljno je više. Preko Srebrenice se lome i velike politike, a te iste politike ne misle na stanovništvo i ljude koji žive ovdje. Srebrenici treba stanovništvo, mladi ljudi, treba da radi Banja Guber, rudnici i onda će biti napretka – zaključuje Sandžić.

A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

viber imageU selu Rešagići u mjesnoj zajednici Skelani općina Srebrenica, sinoć su izbušene gume na automobili kod građana koji su bili u gostima kod povratnice Mevlide Junuzagić.

- Uznemirena sam, ovo nimalo nije dobro što se dešava. Pozvali smo policiju, došli su i obavili uviđaj na licu mjesta, a unazad nekoliko godina na mojoj kući je napisano „ 4S“. Vratila sam se na svoju imovinu 2004.godine. Živim sama i u strahu živim jer do sad ovakav strah nisam osjetila. Ovo je poruka za povratnike da nisu dobro došli  – izjavila je za nas radio Junuzagić.

Predsjednica „Udruženja Srebreničke majke“, Hatidža Mehmedović u izjavi je kazala da se promoviše sve što ne dolikuje normalnom životu i suživotu.

- Stvarna situacija  u Srebrenici je zabrinjavajuća. Preživjeli Srebreničani strahuju od novog genocida. Srebrenica je simbol stradanja i jeste tuga za one kojima su ubijeni njeni najmiliji. Sramota treba da bude onih koji su pocinili genocid, onih koji su podržali genocid i onih koji nagrađuju zločince koji su ideolozi genocida. Umjesto da se radi na povjerenju, gradi se nacionalizam. Ne znam čemu sve ovo vodi – kazala je  Mehmedović, dodajući da je zabrinuta za mlađe generacije.

Autor:JP JS RTV Srebrenica

Kako ostvariti pravo na starosnu penziju

penzija

Radnici provedu godine radeći određeni posao da bi ostvarili pravo na zasluženu penziju. Da bi radnik ostvario pravo na starosnu penziju mora ispunjavati određene uslove. Koji su to uslovi rekli su nam u Fondu PIO RS-a. Tihomir Joksimović, potparol Fonda Pio RS-a, kaže da pravo na starosnu penziju u opštom smislu ostvaruje se na području RS putem podnošenja zahtjeva PIO-u RS.

 - Podnosilac se zahtjevom obraća ovom organu i prilaže dokumentaciju koja je neophodna da bi se u upravnom postupku proveli dokazni postupci, utvrdili činjenice i na osnovu raspoloživog odlučilo o pravu u pogledu da li on ili ona ispunjavaju uslove ili ne. Uslovi za starosnu, porodičnu i invalidsku penziju propisani su zakonom o penzijsko invalidskom osiguranju koji je važeći u sadašnjem obliku tj. izdanju od 01.01.2012. godine i on slovi kao reformski zakon. Prethodni zakon je bio duži vremenski period na snazi ali ovaj novi zakon je donio niz novina i došlo je do promjene uslova u smislu da su uslovi za ostvarivanje prava, posebno za starosnu pooštreni i oni su definisani članom 41. u kome se propisuje da se pravo na starosnu penziju ostvaruje kada osiguranik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža. To je minimalan uslov za ostvarivanje prava na penziju – kaže Tihomir Joksimović, potparol Fonda PIO Republike Srpske koji dodaje da postoje i drugi uslovi kada je u pitanju ostvarivanje prava na starosnu penziju.

-  Pored ovog uslova, postoje i neki drugi uslovi ili modaliteti za ostvarivanje prava i oni su propisani u članu 42. u kome se kaže da osiguranik koji nema navršenih 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, može ostvariti pravo na starosnu penziju kada navrši 60 godina života i 40 godina penzijskog staža. Staž od 40 godina smatra se punim penzijskim stažom. U ovom propisu se kaže da nemora svaki osiguranik imati navršenih 65 godina života, nego može imati 60 godina života, ali pri tome treba da ima 40 godina penzijskog staža. Isto je propisano za žene osiguranika da može ostvariti pravo ako nema navršenih 65 godina života, već da ima 58 godina života i 35 godina staža osiguranja. To predstavlja blaži uslov nego što je propisan u stavu 1. člana 42. gdje se propisuje 40 godina penzijskog staža. Ova tri uslova nisu odmah stupila na snagu, nego se postepno dolazi do tih krajnjih granica. Po prvom uslovu od 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, žena nemora odmah imati u 2012 godini kada je zakon stupio na snagu, nego je bilo potrebno da ona ima 60 godina i 4 mjeseca i pri tome 15 godina staža osiguranja, a starosna granica tj. praksa se svake godine podiže na 8 mjeseci. Tako da će ženi kao i muškaracu biti potrebno da imaju 65 godina života i 15 godina staža u 2019. godini. Dakle, prema ovom uslovu su žene izuzetno oslobođene da odmah nemoraju imati navršenih 65 godina života, nego se do te starosne granice dolazi tako što se prag na nivou godine podiže za 8 mjeseci – kaže Joksimović koji ističe da kada je u pitanju starosna penzija za žene postoje određene zakonske specifičnosti.

 - Za žene je specifično da pod uslovima koji su propisani članovima 42., a to je da one nemoraju da odmah imaju 35 godina staža osiguranja i 58 godina života. Nego, tu se starosna granica postepeno povećava za 4 mjeseca svake godine. Tako da žena koja ima 35 godina staža osiguranja treba da ima navršenih 55 godina života može da ostvari starosnu penziju u 2016. godini. U 2017. godini, žena treba da ima 55 godina i 4 mjeseca života, a i 35 godina staža. Takođe u 2018. godini, ona treba da ima 55 godina i 8 mjeseci života, sve do 2024. godine, kada ona treba da ima propisanih 58 godina života i 35 godina staža osiguranja. Za muškarce ostaje ovaj opšti minimalni uslov, a to je 15 godina staža osiguranja i 65 godina života ili puni penzijski staž. Još jedan detalj treba istaći, a koji se odnosi na žene, a to je zakonom o radu koji je stupio na snagu ove godine propisano je da žena kao majka osvaruje pravo na starosnu penziju sa jednom godinom staža manje za svako rođeno dijete. Npr. ako je potrebno da žena ostvaruje pravo na starosnu penziju sa 35 godina staža osiguranja, a pri tome ima dvoje dijece, onda se taj uslov godina staža osiguranja smanjuje za dvije godine, tako da žena će moći sa propisanim godinama života i 33 godine staža osiguranja ostvariti pravo na starosnu penziju – rekao je Joksimović.

A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

marijan tadic

Marijan Tadić, predsjednik Sindikalne organizacije Šumskog gazdinstva “Drina-Srebrenica” započeo je štrajk glađu. Marijan se zaključao u svoju kancelariju a razlog štrajka je raspored na drugo radno mjesto,zbog kako tvrdi, sindikalnog organizivanja a smatra da njegov slučaj ima i političku pozadinu.

-Ja sam prije dvije sedmice dobio aneks ugovora o rasporedu na drugo radno mjesto. Prije toga, niko mi nije to nagovještavao, niti me ko pozvao na razgovo,ni prije ni poslije. Ja sam nastojao da dođem do direktora poslije izdavanja tog aneksa ugovora međutim, on me nije zelio primiti. Prvi razlog što se prema meni ovako postupa je sindikalno djelovanje jer sam se ja na neki način zalagao da obezbjedim minimalna prava radnika koja smo imali, a nisu ostvarena. Kako traje ova mučna situacija, imali smo nekih kontakata sa medijima. Međutim, čujem izjave koje mene pogađaju i vidim ih više partijski pošto su bili izbori. Ovako gaženje ne mogu jednostavno da podnesem. U svakom slučaju, nerad nije u pitanju jer ja već duže vrijeme radim na radnom mjestu i to 10 godina. Štete su minimalne, svi se poslovi dešavaju na određeni način i dolazili su inspekcijski kontrolni organi što se tiče svih vrsta radova i tu nema nikakve primjedbe. Međutim, cjela javnost iz Srebrenica i Bratunca zna kakva je ovo smjena.- kaže Tadić i kategorično odbija prozivke da je neradnik.

- Čujem neke druge priče da je nerad upitanju. Ja se s tim ne slažem jer znam koliko radim i koliko mogu raditi i ako je nerad upitanju imaju neke druge metode da se to riješi .Na neki način, pozivanje na disciplinsku odgovornost tj. kazna u okviru ovlaštenja direktora ni u kom slučaju nepodržavam. Ovim putem želim da skrenem pažnju da bi se čula druga strana i na sve te nepravilnosti koje se rade. Nastojat ću preko sredstava informisanja da me saslušaju svi oni koji to trebaju da to čuju-kaže sindikalac Šumskog Gazdinstva Drina.

S druge strane Ratko Majstorević direktor Šumskog gazdinstva Drina u izjavi za naš radio demantuje Tadićeve navode i ponavlja da je nerad glavni Tadićev problem. 

-Koje crno štrajkovanje glađu, isto što ja i ti štrajkujemo glađu, tako i on štrajkuje. To nema veze sa štrajkom glađu, već je to neka sila. Što nije izašao na ulicu, sjedio pred zgradom i štrajkovao glađu. Već u toplom i nema veze sindikat s tim, nego je to njegov nerad i bezobrazluk. Toliko mogu reći-kazao je Majstorević.

Autor: JP JS RTV Srebrenica

Srebrenica 1

U emisiji „Religijski mozaik“ koja je na programu JP JS RTV Srebrenica svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu razgovaramo sa predstavnicima vjerskih zajednica u Srebrenici. Iskoristili smo priliku da razgovaramo sa Ahmed ef. Hrustanovićem o braku, djeci i porodici u Islamu:

 - Trebamo znati da je u vjeri Islamu sve sređeno i usklađeno u najboljem mogućem obliku. Tako i ti odnosi dvaju suprotnih spolova, a koji će uređenjem svoje zajednice proširiti čovječanstvo. Ženidba odnosno udaja je sunnet našeg Božijeg poslanika Muhammeda s.a.v.s., a to znači to je ono što je radio naš poslanik, a i preporučio da se radi. Ko radi, ženi se i udaje, on zapravo slijedi ono što je radilo najodabranije biće na zemlji, a to je naš Božiji poslanik, Muhammed s.a.v.s. To je dakle sunnet tj. preporuka upućena momcima  i to da se žene, a djevojkama da se udaju. Takođe, moramo imati na umu da je najvažnija stvar koju čovjek poslije rođenja može da uradi je ženidba ili udaja. Sasvim je jasno da je dovoljno što smo se mi zdravi i živi rodili da bi načinili najvažniji korak u našem životu, a to je ženidba ili udaja kao nastavak daljeg toka života. Time popunjavaš i izgrađuješ drugu polovicu sebe, zato što muž predstavlja jednu polovicu, a žena drugu polovicu života. Takođe, postoji čuvena izreka  da je žena pola čovječanstva, a drugi dio ona rađa. Tako da je važan odnos muž i žene u životu i braku. Muž i žena tj. supružnici treba da urede svoj život u skladu sa vjerskim principima, tako da će im najlakše i najbolje biti i da će uživati u svom braku. Preporučujem mladim ljudima da neodugovlače sa ženidbom i udajom da bi započeli svoj život u ime Boga na hajirli način sa suprotnim spolom i da bi živjeli što ljepše i skladnije – kaže Ahmed efendija koji dodaje da roditelji djeci trebaju da daju lijepa muslimanska imena.

 - Lijepih muslimanskih imena ima zaista puno. Trend je da se stara lijepa bošnjačka imena smatraju manje vrijednim i podrugljivim, ali ovo nije toliko prisutno u Srebrenici kao u ostalim gradovima. Tako da su se ove godine rodila dvojca dječaka koja su dobila imena Mustafa, jednog Osmana, Nedžada, Šefika i drugih prelijepih islamskih imena. Tako da nevidim razlog zašto neko ne bih dao dijetu ime poput tradicionalnog bosanskog imena Murat koje je izrazito lijepo ime pored ovih nekih imena koja su izmišljana od perioda osamdesetih godina. Naša tradicionalna imena su svakako najljepša i u trendu su, tako da slobodno mogu preporučiti našim Bošnjacima da nadjevaju ova imena – poručio je efendija Hrustanović.

U razgovoru sa župnikom Župe Zvornik-Srebrenica Fra Josom Oršalićem smo se dotakli svega što je aktuelno u ovoj župi: 

 - Kao ravnatelj i upravitelj župe Zvornik-Srebrenica želim informisati slušatelje, ali isto tako na poseban način svoje vjernike iako su malobrojni da pred nama je 31 nedelja kroz godinu. Budući da su dva dana do svih Svetih odnosno Dušnoga dana kada na poseban način molimo za svoje pokojne, mi ćemo to ipak učiniti sad u nedelju, 30. oktobra 2016. godine i to u crkvi Svete Marije u Srebrenici za sve pokojne i poginule u ratovima da Gospodin sve primi u stanove svjetla i mira. Također ćemo se sjetiti svih onih kojih se nitko nema spomenuti. Nakon svete mise u Srebrenici, iako nema puno sahranjeni na katoličkom groblju u Srebrenici i ima grobova iz prijašnih vremena, obavićemo zajedničko opijelo kod jednog spomenika da bi se sjetili svih svojih pokojnika. Pošto smo župa Zvornik-Srebrenica i budući da imamo katoličko groblje u Zvorniku, tamo ćemo se isto pomoliti oko 15 sati po podne isti dan za sve pokojne koji su sahranjeni na navedenom groblju. Tu ćemo također moliti za sve pokojne, blagosloviti grobove, izmoliti opijelo i prikazati svetu misu, svakako sjećajući se svih onih koji su sahranjeni na nekim drugim mjestima, a pripadaju župi Zvornik-Srebrenica – kaže fra Oršolić koji dodaje:

- Ovih dana odnosno u prošlom tjednu imali smo međunarodnu likovnu koloniju Srebrenica 2016, a to na poseban način ističem zato što je to kolonija u organizaciji župe Zvornik-Srebrenica, župe Srca Isusova i što je isto tako važno za nas, župljane kao vjernike ove župe da su nam došli umjetnici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja sa svojim umjetninama i radovima tj. oko 20 slika i još 15 radova onih koji su bili spriječeni da prisustvuju istoj. Vjerujem da ćemo početkom jedanaestog mjecesa tj. najvjerovatnije 10. ili 11. novembra oko podne imati otvaranje izložbe umjetničkih radova ove međunarodne kolonije. Cilj same kolonije i svih naših okupljanja i molitve, nas vjernika katoličke vjeroispovjesti jeste da na određeni način pomognemo duhovno i materijalno obnovu i promoviranje grada Srebrenice, a i gradova Bratunac i Zvornik tj. ovih prostora – ističe fra Joso Oršolić.

Gost naše emisije je trebao biti i srebrenički protojerej Aleksandar Mlađenović koji zbog obaveza nije mogao gostovati u emisiji.

A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

Dervišagića kuća

Srebrenica je bogata kako prirodnim bogastvima tako i kulturno – historijskim i vjerskim spomenicima. Duga historija Srebrenice je ostavila svoj trag, tako da su iz svakog historijskog perioda ostali i određeni kulturno historijski spomenici, od antike pa do današnjih dana.

Kustos srebreničkog muzeja Senad Đozić kaže da postoji značajan broj kulturno – historijskim spomenika na području opštine Srebrenica, među kojima je i Dervišagića kuća.

 -Dervišagića kuća je jedan od veoma bitnih spomenika kao ostatak kulturno historijskog nasljeđa na području opštine Srebrenica. Ono što se zna iz pouzdanih historijskih izvora jeste da je nekada u 19. stoljeću pripadala kadiji hadži Husejnu Đoziću, zatim je naslijedio jedan od njegovih sinova, da bi nakon njegove smrti putem ostavinsko tazbinskih veza došla u posjed Dervišagića i dan danas ona nosi naziv Dervišagića kuća po posljednjim poznatim vlasnicima. Što se tiče kuće, ona je bila u ispravnom stanju prije posljednjeg rata. Ono što je bitno reći da u toku ratnih dešavanja i nakon rata pa na ovamo, Dervišagića Kuća je dosta oronula tj. zub vremena ju je dosta načeo budući da je rađena od sitnog i prirodnog materijala poput drveta i čerpića. Oni koji znaju ovaj stil gradnje znaće o čemu se radi. Zapravo, to su materijali koji su podložni zubu vremena i atmosferskim uticajima. Tako da je samo podrumska konstrukcija danas u ispravnom stanju, a sve ostalo je dosta u ruševnom stanju – kaže Đozić koji dodaje da je projekat rekonstrukcije Dervišagića kuće je urađen prije 7-8 godina sa predloženim mjerama koje treba poduzeti da se zaštiti od daljeg propadanja, obnovi konstrukcije da bi ponovo imala svoj stari izgled i da bi se mogla koristiti kao potencijalni turistički objekat u svrhu turističke prezentacija opštine Srebrenica.

-  Vrijednost radova po tom projektu koji je tada urađen je bio oko 100.000 KM. Međutim, to je za sada na čekanju, jer jedan od ključnih problema obnove kuće jesu imovinsko pravni odnosi, budući da ima puno tih nasljednika, a koji se po mojim saznanjima nalazi svugdje u svijetu, jedni su u Australiji, a drugi u Zapadnoj Evropi. Tako da je teško s njima stupiti u kontakt da bi se riješili imovinsko pravni odnosi, kao jedan od preduslova za njenu sanaciju i obnovu. Drugi razlog je taj što je skupa investicija tj. potrebno je 100.000 KM ulaganja da bi se kuća mogla popraviti – kaže Đozić koji smatra da je Dervišagića kuća je pokazatelj da je opština Srebrenica bogata kulturno  - historijskim spomenicima iz svih perioda, od antike do savremenog doba.

 - Dervišagića Kuća je tipičan primjer gradnje kuće u Osmanskom periodu. Tako da je bitan historijat ove kuće kao spomenika koji prezentuje način gradnje i cjelokupnog života u Osmanskom i Austro-ugarskom periodu – kaže Đozić.

Dervišagića kuća u Srebrenici je proglašena nacionalnim i kulturno – historijskim spomenikom Bosne i Hercegovine.

A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

Stranica 82 od 83
We use cookies to improve our website. Cookies used for the essential operation of this site have already been set. For more information visit our Cookie policy. I accept cookies from this site. Agree