The Latest

šumePovodom svjetskog dana šuma u  programu RTV Srebrenica gostovao je Ratko Majstorević, direktora šumskog gazdinstva „Drina“. Pitali smo gospodina Majstorevića kakva je zaštita šuma na području opštine Srebrenica i ima li neplanske sječe i šta će dobrog ili lošeg donijeti Nacionalni park „Drina“.

- Zavisi sa koje tačke treba da se gleda. Što se tiče života, drvoprerađivača, rada i ostalog svega, neće dobro donijeti. U svakom slučaju sirovina treba, što se tiče drvoprerađivača, a ovamo gledajući Nacionalni park kao Nacionalni park, mislim neku veliku ulogu niti će odigrati niti će biti dobro na neki način. Ne znam ni ja šta bih rekao, jer mi nemamo ni mogućnosti ni rada niti bilo čega kao u Njemačkoj da imamo neke turističke destinacije za izlazak rekreacije i ostalo – izjavio je za naš radio Majstorević

Na novinarsko pitanje kakva je trenutna zaštita šume na našem području i da li ima neplanske sječe gospodin Majstorević je kazao da neplanske štete ima tako reći svakodnevno.

- Ipak, to su sitne stvari i tako reći beznačajne za naš prostor koje su rijetke. Što se tiče sječe u visokim šumama kvalitetnije robe trupca nema. Nekad se u toku ljetnog perioda desi da neko ukrade šlager kubik trupca, ali to je beznačajno – kazao je Majstorević.

Autor: JP JS RTV Srebrenica

down sinndrom carape 

Danas je međunarodni dan osoba oboljelih od Down sindroma. Udruženje „Leptir“ Srebrenica, danas će posjetiti porodice koje imaju djecu sa Down sindromom. Inače, Udruženje „Leptir“ se prevenstveno finansira od donatorskih sredstava međunarodnih organizacija, a jednim dijelom budžetom Opštine Srebrenica u iznosu od 5.000 KM.

- Prevenstveno nama je potreba rehabilitacija djece, logoped, defektolog, fizoterapeut. Mi smo roditelji djece sa hendikepom, samoorganizovali smo se kako bi pomogli djeci. Djeca sa mentalnim poteškoćama nisu imala mogućnost obrazovanja. I dan danas u opštini Srebrenica, nemaju mogućnost obrazovanja u školi, odnosno u osnovnoj školi nije regulisano kvalitetno obrazovanje za tu djecu. Nema inkluzivne nastave, a samim tim nema ni defektologa zaposlenog u školi,  kao ni specijalnog odjeljenja čime bismo mi bili zadovoljni. Od 1998.godine do sada smo u saradnji sa dvije osnovne škole u Bratuncu, osnovana su dva specijalna odjeljenja i inkluzivna nastava – izjavila je za naš radio Željka Katanić, predsjednica Udruženja „Leptir“ Srebrenica.

Današnji datum je izabran kako bi označio jedinstvenost Downova sindroma u potrostručenju (trisomiji) 21. kromosoma. Downov sindrom je genetski poremećaj koji je prouzrokovan prisutnošću jednog hromosoma viška, na 21. paru hromosoma, gdje se umjesto 2 nalaze 3 hromosoma. Prosječno jedno od 650 novorođene djece u svijetu se rađa sa sindromom Down. Ovaj sindrom može se javiti u bilo kojoj porodici, bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života.

Svjetski dan sindroma Down (WDSD) prvi put je obilježen u Singapuru 2006. godine, a mnoge organizacije širom svijeta pridružit će se ovoj proslavi kroz razne događaje i aktivnosti, tako da se današnji datum obilježava u cijelom svijetu.

Simbol Dana sindroma Down su šarene čarape jer ih osobe s Down sindromom ne mogu upariti. Nošenjem šarenih čarapa pokazuje se podrška borbi osoba s Down sindromom kako bi se što bolje integrirali u naše društvo.

Zašto danas nositi rasparene šarene čarape?

Zato da se priča o problemima osoba s Down sindromom. Kada vas upitaju: zašto nosiš šarene (različite) čarape? Progovorit ćete o problemima osoba s Downom i pokazati podršku.

Autor: JP JS RTV Srebrenica

 DSC2720U organizaciji Koalicije Srebrenica povodom dolaska proljeća na šetalištu Guberu u Srebrenici danas su organizovali akcija "Posadi ružu“ s ciljem da se iz ovog grada pošalje pozitivna slika. Koalicija Srebrenica je mreža svih organizacija koje su zainteresovane da rade za pozitivne promjene u Srebrenici, kao i za neke nove aktivnosti. Danas je na šetalištu Gubera posađeno 100 ruža.

Šef kabineta načelnika opštine Srebrenica, Vladan Milovanović u izjavi za naš radio je kazao da kabinet načelnika podržava ovakve akcije.

-Drago nam je da je ova akcija već drugog dana proljeća na snazi. Iz kabineta načelnika podržavamo sve aktivnosti koje će iz Srebrenice slati pozitivne slike i Srebrenicu promovisati na pozitivan način. U saradnji sa v.d.direktora Komunalnog preduzeća „Polet“ Srebrenica, Turističkom organizacijom i Kulturnim centrom Srebrenica mi ćemo u skorijem vremenu raditi na uređenju šetališta. Nastavit ćemo da sadimo ukrasno bilje. Imamo u planu da otvorimo miječni restoran gdje će se ljudi okupljati i družiti – kazao je za naš radio Milovanović.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica 

hamdija fejzicDa se sva koplja lome na Srebrenici i da postoje ljudi kojima nije u interesu da Srebrenica napreduje jasno je svima. Javna rasprava o nacrtu Zakona o nacionalnom parku "Drina" koja je održana 13.03.2017. godine u Srebrenici je očigledno zloupotrebljena. Poslednjih nekoliko dana u javnosti se šire razne dezinformacije i laži, a niko od tih aktera koji su i prisustvovali javnoj raspravi još uvjek nije uložio primjedbe, sugestije ni bilo kakvo mišljenje o nacrtu zakona, već pokušavaju skupljati političke poene na perfidan način i time stvoriti kako kod građana Srebrenice tako i u široj javnosti alarmantno stanje u kojem "oni" najbolje funkcionišu, te je prije svega građanima Srebrenice, a i široj javnosti  potrebno iznijeti činjenice koje su istinite, a ne one koje su daleko od stvarnosti i koje stvaraju tenzije.

Prije svega bitno je napomenuti da je inicijativa za formiranje Nacionalnog parka "Drina" pokrenuta 2011. godine u SO Srebrenica, kada su vlast obnašali oni koji danas najviše negoduju (Ćamil Duraković, Alija Tabaković i Zulfo Salihović) i koji javnosti pokušavaju predstaviti da današnja vlast u Srebrenici formiranjem Nacionalngog parka "Drina" želi oduzeti Bošnjacima imovinu i iste protjerati sa ovih prostora, što predstavlja još jedno u nizu dezavuisanja javnosti.

Nakon što je pokrenuta inicijativa 2011. godine Vlada i resorno ministarstvo su pokrenuli niz aktivnosti oko realizacije inicijative od mišljenja, studije pa do samog nacrta zakona. Nakon što je u decembru 2016. godine izrađen nacrt Zakona o nacionalnom parku "Drina" u skladu sa procedurama isti je upućen u daljnu procedure, te je 13.03.2017. godine održana i javna rasprava o istom u Srebrenici. Isto tako je bitno navesti da je nacrt pomenutog zakona javno dostupan na stranici resornog ministarstva i da je blagovremeno i u skladu sa procedurama najavljena predmetna javna rasprava u Srebrenici.

Na javnoj raspravi pored predstavnika Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS u ime Vlade, prisustvovali su još i predstavnici Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa RS, predstavnici opštine Srebrenica i zainteresovani građani.

Nakon izlaganja nacrta i studije, prisutni građani su iznijeli pozitivne i negativne kritike na predloženi zakon, te su isti obavješteni da sve primjedbe i prijedloge mogu dostaviti nadležnom odjeljenju u opštini Srebrenica najkasnije do 31.03.2017. godine koje je zaduženo da iste nakon što zaprime dostave nadležnom ministarstvu.

Jedno je jasno da su svi tog dana dali jasnu poruku da je Srebrenici potreban Nacionalni park i samim tim i zakon, a da će građani  sve primjedbe i prijedloge na isti blagovremeno dostaviti.

Opština Srebrenica i predsjednik SO će pomno pratiti sva dešavanja oko usvajanja ovog zakona i u svakom trenutko će štititi imovinu i interese njenih građana, te biti svakodnevno na raspolaganju građanima u zaštiti njihovih interesa.

Oni što dezavujišu javnost ni u jednom trenutku nisu pomenuli šta pozitivno donosi osnivanje nacionalnog parka kao što su nova radna mjesta, bolje mogućnosti iskorištavanja turističkih potencijala, zaštita životne sredine i kontrola divljih deponija koje svake godine prouzrokuju tone otpada u jezeru Perućac, rigoroznije kontrolisanje sjeće šuma, a samim tim i povećan protok novca, više prihoda u budžet, što sve predstavlja uslov za poboljšanje životnog standarda svih građana opštine Srebrenica.

Nakon usvajanja zakona i formiranja JU Nacionalni park "Drina" prije svega zalagat ćemo se da se pri zapošljavanju u isti, vodi računa o nacionalnom balansu i zapošljavanju povratnika kako bi istim stvorili preduslove za održivi povratak, a da prioritet u zapošljavanju imaju oni građani koji su naseljeni u i oko područja koje je planirano da obuhvata nacionalni park "Drina".

Ovim putem pozivam sve građane da ukoliko imaju bilo kakve primjedbe, sugestije, prijedloge na navedeni nacrt zakona iste dostave najkasnije do 31.03.2017. godine Odjeljenju za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove opštine Srebrenica.

Predsjednik Skupštine opštine Srebrenica
Hamdija Fejzić, s.r.

posterPovodom prvog dana proljeća sutra će biti sprovedena akcija „Posadi Ružu“ na šetalištu prema Guberu. Inače, ovu akciju sprovodi Koalicija Srebrenice sa ciljem da se iz Srebrenice pošalje pozitivna priča.

Koordinator Koalicije Srebrenice, Marko Stanković pozvao je građane Srebrenice da se pridruže akciji „Posadi ružu“ i budu dio pozitivne priče.

- Akcija „Posadi ružu“ počinje u 10h, a u 12 h je roštilj, osvježenje i muzika. Jednostavno, obilježavamo prvu aktivnost Koalicije Srebrenice. Svi koji su zainteresovani bilo bi lijepo da dođu i obilježimo prvi dan proljeća – izjavio je za naš radio Stanković.

Koalicija Srebrenice je jedna vrsta mreže svih organizacija koje su zainteresovane da rade za pozitivne promjene u Srebrenici kao i za neke nove aktivnosti.  Koalicija Srebrenice nastala je prošle godine i nema tačan broj članova.

Autor: JP JS RTV Srebrenica 

mladen grujicic2U programu RTV Srebrenica gost je bio načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić koji je govorio o aktuelnoj situaciji u Srebrenici. Načelnik Grujičić je, između ostalog, rekao da danas putuje u Austriju.

- Povod za put u Austriju je taj što su naši prijatelji iz ove zemlje koji su pokrenuli inicijativu da Srebrenica bude evropski grad kulture 2024. godine. Oni su bili prije nekoliko dana ovdje.  Imali smo neke pregovore i dogovore. Mi sam idemo tamo da se dogovorimo oko master plana. Biće nekoliko sastanaka tamo, sa dogradonačelnikom Beča, predstavnicima Austrijskog instituta za tehnologiju, te predstavnicima Tehničkog univerziteta koji će raditi taj master plan i preko kojeg ćemo moći da apliciramo na razne projekte  - rekao je  Mladen Grujičić, načelnik opštine Srebrenica.

JP JS RTV Srebrenica

ŽepaRTV Srebrenica je, ponedjeljkom od 13,30 sati, počela sa emitovanjem reportažnih zapisa o povratku ljudi i života u Srebrenicu, emitovanih tokom godina u  programu njemačkog državnog radia DW. Svih 50 priča su sabrane u knjizi “Kako dopisnik iz Srebrenice javlja” uz prevod na italijanski jezik i audio zspis na CD-u, a autor je naš novinar Marinko Sekulić Kokeza, dugogodišnji dopisnik  DW.       

POVRATAK U ŽEPU

           Putevima povratka idemo u Žepu, poslednju enklavu, odakle je posle zauzimanja od strane Srba svo bošnjačko stanovništvo protjerano. Do Han Pijeska je stotinjak kilometara iz pravca Tuzle ili Sarajeva, svejedno. Vučiju jazbinu i bunkere u kojima, kako vele, nerijetko boravi i Ratko Mladić, ne vidimo ali kao da ih osjećamo kroz mrkoznatiželjne poglede mještana. Spuštamo se tridesetak kilometara šumskim putem što vijuga nekadašnjom trasom austrougarske željeznice niz obronke Romanije u kanjon Žepe. Olupine izgorjelih tenkova i vojnih kamiona kao i novi spomenik poginulim srpskim borcima, pored puta, opominju na još ne zarasle ratne rane.

           I evo nas u sred porušenog sela. Kroz ruševine tekstilnog pogona iznikla trava.Željezni skelet nekadašnjeg motela crni se naspram bijelih nišana u očišćenom mezarju. Na mjestu džamije, gomila kamenja.

           Života u Žepi ipak ima. Šest, k’o ruka debelih mlazeva vode sa seoske česme jednako teku –

-       Ja se zovem Kulovac Šaban, ja sam sekretar udruženja ovdje u Žepi –

-       (DW) Koliko je ovdje u ovom kraju ljudi živjelo prije rata? I koliko se danas želi vratiti?-

-       Mjesna zajednica Žepa je prije rata imala  3500 stanovnika u 18 registrovanih sela. Imamo do sada prijavljenih za povratak  negdje oko 250 domaćinstva, svaki dan se prijavljuju i ovdje bi trebalo da se vrati 70 do 80% stanovništva. Još nemamo nekih znakova za obnovu infrastrukture. Jedino što nam sada rade svjetlo. Imali smo tu motel, imali smo zemljoradničku zadrugu, imali smo sušaru što voće suši, imali smo pogon dječije konfekcije gdje je bilo zaposleno 80 žena iz ovog kraja i 10 muškaraca, imali smo ribnjak dole na Slapu, proizvodnju potočne pastrmke, ljudi su radili u šumarstvu, bilo je sve zaposleno...-

-       (neimenovana starica) – Vratili se ovdje pa evo sabiram ’vako po ovom smeću  sudića, po malo,  da šta imam iza šta izjesti šta god...-

-       (DW) Vratili ste se, je li vam kuća obnovljena?-

-       Jeste kuća obnovljena, samo sine nemam ja nikog svog samo djeda slijepoga. Teško. Nemamo sposobna nikoga. Mi smo, nas  dvoje najgori đuturumi ’vodi u Žepi čitavoj... –

-       (DW) Ali ipak na svom je najbolje, jeli tako? –

-       (kroz suze) Najrahatniji, onu stopu ljubim kud hodam, ne mere više, tuđina dodijala, šest godina ja sam u kolektivnom smještaju u barakama u Kaknju –Ja se zovem Devedžija Mehmed sin Fehima, majke Time, rođen 1931.7.7. ’Fala svakome ko god nam je pomo’ogo kol’ko je  toliko je... radi se.. ima 8o kuća se novih pravi, ima jedno osam, deset li koje ljudi privatno rade, svoje lično. Za inostranstvo je otišlo mlogo našeg naroda, mlađih generacija, ipak ovo što je prilično je sve stariji narod i tako.

-       (DW)  Vidimo da je ovdje napravljena škola, obnavlja se struja , to bi bili preduslovi znači mlađi da se vrate-

-       Za jednu godinu se nemere sve stvoriti. Pored toga eto škola nam je, đe je bila stara sad je potpuno nova, napravljena je škola, ’opravljena je ambulanta, doktori nam dolaze, nekad Talijani  nekad, ovi naši iz Goražda, eto tako... Obilaze nas , fino je...Da imamo građevinski mat’rijal mlogo ljudi bi uzeli na sebe da rade sami kuće, bome i štale nam trebaju, trebala nam mal jer ovdje se ne može živ’iti bez mala apsolutno . Ja sam im’o pčele i ovce i krave i konje i volove a sad nemam ništa –

Nekim čudom neoštećen je jedino most na Žepi opisan u istoimenoj priči Ive Andrića. I danas kako to nobelovac zapisa njegov bijeli i smjelo izvijien luk izgleda izdvojen i sam, iznenađujući putnika kao  neobična misao, zalutala i uhvaćena u kršu i divljini.Iz Žepe odlazimo čvrsto uvjereni da će ovi ljudi uspijeti da se vrate u svojoj nakani da se vrate.

Autor: Marinko Sekulić

17360605 768283256660481 759315443 nKarateke  karate kluba  “Želja ipon” iz Srebrenice i danas su blistali na turniru u Srebreniku gdje je nastupilo 630 takmičara  iz 41 kluba. Naše šampionke i šampioni predvođeni takođe šampionkom Kristinom Milošević ponovo su najbolji. Osvojili su zlato: Delić Nejra, Todorović Pavle, Tabaković Ajdin, Peštalić Merjema, Stanojević Kristina, i muška ekipa (Ajdin, Pavle, Eldin). Srebro: Duraković Ajna i Leontina Janković. Bronza: Begić Eldin, Delić Safet i Lazić Leontina. Organizator turnira je bio  karate klub “1. mart” Srebrenik.

JP JS RTV Srebrenica

Prvi povratnici u opštini Srebrenica vratili su se u Sućesku  početkom proljeća 2000. godine. Naselje Žutica je u ravnici, pored rijeke Jadar. U brdu iznad je selo Podgaj sa više zaselaka. Meraje su jedno od njih.

radomir pavlovicU povodu medijskih natpisa o nacionalnom parku „Drina“ saopštenjem za javnost oglasio se potpredsjednik Skupštine opštine Srebrenica Radomir Pavlović. Saopštenje za javnost prenosimo u cjelosti:

 - Odluka o nacionalnom parku „Drina“ donešena je u SO Srebrenica u vrijeme kada je dužnost načelnika opštine obavljao Ćamil Duraković i to jednoglasno. U vrjeme kada su Bošnjaci bili većina u SO Srebrenica. Nacionalni park Drina i Tara je jedan zajednički park prirode koji samo može doprinijeti razvoju opštine Srebrenica i uvesti red u tom pojasu zaštite kada je u pitanju lov, ribolov i sječa šume. Građanima Srebrenice poznate su aktivnosti na tom prostoru nezakonitog uništavanja divljači, zatim ribe kao i neplanske sječe šume.Vezivanje nacionalnog parka sa šatorskim naseljem i iseljavanjem bošnjačkog stanovništva je još jedna politička manipulacija onih političkih faktora koji čitavo vrjeme rade na destabilizaciji političkih prilika u Srebrenici, isti pojedinci ili grupa koja je svih ovih godina najviše doprinosila iseljavanju Bošnjaka iz Srebrenice metodama straha i zaplašivanja pod geslom ugroženosti Bošnjaka da bi mogli da rade u ovoj opštini mimo zakona i uspostavljaju svoj parainstituciinalni sistem rada. Ja ću se zalagati i ova vlast za poštovanje zakona za rad, red i reforme kao i za zaštitu svih građana što smo pokazali i raspodjelom vlasti.Nama nije u interesu bilo kakvo iseljavanje stanovništva iz opštine Srebrenica koja je ionako doživjela težak demografski kolaps. Nama je u interesu mir, suživot i zajedništvo. Pozivam one građane koji imaju neke primjedbe na probleme oko Nacionslnog parka i bilo koje druge probleme da dođu u opštinu na razgovor. Samo dijalogom možemo riješiti sva sporna pitanja – stoji u saopštenju za javnost koje potpisuje dr Radomir Pavlović, potpredsjednik Skupštine opštine Srebrenica

JP JS RTV Srebrenica

Stranica 42 od 64
We use cookies to improve our website. Cookies used for the essential operation of this site have already been set. For more information visit our Cookie policy. I accept cookies from this site. Agree