The Latest

 

Maja CehinjaMlada Čehinja Marketa Slavkova-Maja nikada nije mogla ni sanjati da će doći da živi u Srebrenici, o kojoj je preko medija čula sve same strahote. Za nju je Balkan mjesto, na kojem još uvijek postoji "poezija života".

Prva sjećanja na Bosnu me vežu za djetinjstvo. Imala sam tada sedam godina i na mene su uticale slike rata iz dnevnika. Sjećam se da je to bilo nešto strašno što me je plašilo. Pitala sam majku da li to može doći kod nas, ona me tješila da neće. Moje prvo sjećanje na Srebrenicu je bilo kada su  poslije rata ovdje počeli da otkrivaju masovne grobnice što nikako nisam mogla da razumijem a još manje mi nikad nije ni na pamet palo da ću jednog dana doći i živjeti ovdje - prča Marketa Slavkova, koju u Srebrenici svi zovu Maja.

Maja je djetinjstvo provela u Češkom Krumlovu, koji je jedan od najočuvanijih starih gradova u Češkoj i na spisku svjetske baštine UNESCO-a. Turizam mu je glavna privredna djelatnost. Živjela je u srednjovjekovnom dvorcu čiji vlasnici su bili porodica Rozenberg, car Rudolf  i grof Švarcenberg. Danas je to dvorac države Češke i muzej u kojem žive i rade njeni roditelji. Odrastala je čitajući istorijske knjige o umjetnosti, učila svirati renesansnu muziku na starim instrumentima i gladala predstave baroknog pozorišta u dvorcu pa joj  je, kako kaže, bilo prirodno da se poslije mature opredjeli za studij kulturne antropologije.

Sa 19 godina kao studentkinja prvi put je bila mjesec dana na Balkanu. Prošla Hrvatsku, kroz Bosnu i Srbiju, bila na Kosovu. "Mi Česi smo drugačiji od ovdašnjih ljudi po temperamentu. Nekako smo tiši, manje pokazujemo emocije. Kod nas se recimo u kafiću samo sjedi i pije pivo, rijetko kad pjeva ili plače. Slušajući muziku Gorana Bregovića ili gledajući neke kultne filmove sa ovih prostora imala sam neke stereotype o opuštenom životu ovdje, to mi je izgledalo kao neka alternativa", priča dalje Maja.

Miris Bosne

Prvi boravak u Sarajevu ću uvijek pamtititi jer Sarajevo me tada fasciniralo svojom multikulturnom arhitekturom, drugačijim običajima. Nisam znala do tad da imam astmu. Tada sam prvi put dobila napad astme i završila u bolnici na Koševu. Jedan trenutak mi je posebno ostao urezan u sjećanje. Ležala sam I primala infuziju, čuo se ezan a tu je bila neka avlija u kojoj je bio pas. Kad god bi se začuo ezan, on je lajao. Ti zvuci, miris tog grada a možda i ovaj vazduh bosanski, učinili su da se zaljubim u ovu zemlju – govori sa osmijehom.

Drugi put sam došla 2008. godine na dvije sedmice preko Karlova univerziteta iz Praga na 'kurs o ratu i nacionalizmu u bivšoj Jugoslaviji'. Proputovali smo Bosnom ali nismo bili i u Srebrenici. Slučajno sam odmah poslije toga u razmijeni studenata dobila da magistarski studij nastavim u Australiji. Tamo na univerzitetu je asistent glavnog profesora bio Bosanac Hariz Halilović. Bio je strašno uzbuđen kada je saznao da sam bila u Bosni. Pošto mi je trebalo da pišem jedan esej  o tome, on mi je pomogao da nađem literaturu i tako smo se upoznali. Predložio mi je da radim prezentaciju u studentskoj grupi koja je proučavala Balkan. Pisala sam nešto o turbo-folku, o Ceci i Arkanu i tome kako se uticaj muzičkog žanra može zloupotrijebiti u ideologiji. O tome sam napisala svoj prvi članak u životu koji se i danas vrti na internetu. Hariz me ohrabrio da počnem pisati o Srebrenici i tada sam saznala da je on porijeklom iz srebreničkog sela Klotjevac.

Nakon stažiranja u Australiji Maja je ostala u kontaktu sa Harizom i on je poslije godinu dana poziva da sa njim ode u posjetu njegovom selu. Bio je to njen prvi susret sa Srebrenicom. "Meni je Srebrenica prvo bila nešto strašno kao i svim strancima koji su čitali šta se ovdje događalo tokom rata. Tada sam prvi put došla u kontakt sa poslijeratnom zajednicom, povratnicima i životom ovdje. Oduševila me ljepota prirode, gostoprimstvo ovdašnjih ljudi a posebno sam bila fascinirana njihovom snagom i željom da istraju u svakodnevnoj borbi za budućnost. To je na mene jako uticalo jer sam otkrila jednu skroz drugu sliku o svemu što sam do tada slušala ili čitala", kaže Maja.

2012. godine, kada je počela raditi doktorat, opet je od Hariza dobila poziv da dođe na Ljetnji univerzitet koji se svake godine u julu organizuje u Srebrenici. Te godine je prvi put prisustvovala dženazi u Potočarima i išla na Marš mira. Tada se kaže, u njoj nešto promijenilo i shvatila je da za nju više nema bitnije stvari o kojoj bi pisala, istraživala i čemu bi posvetila život.

"U to vrijeme sam radila projekat u vezi sa hranom. Po povratku u Prag sam odlučila da promijenim temu doktorata ali sam željela zadržati i  istraživanje o hrani pa sam pokušala napraviti neku kombinaciju toga sa onim što se ovdje događalo. Plašila sam se kako će to biti prihvaćeno, mislila sam da će biti malo čudno istraživati o tome nakon genocida, ali na kraju je ispalo dobro i podržali su me."

Dvije godine života u Srebrenici su je promijenile u potpunosti. Neko vrijeme je volontirala, davajući časove engleskog jezika u Internat centru za siromašnu i djecu iz udaljenih sela, koji je pokrenula jedna humanitarna organizacija u Potočarima. Učenje je bilo uzajamno jer je sa djecom savladala lokalni jezik koji je upotpunila upisavši i slavistiku. Jedino što  ponekad teško razumije je bosanski humor. Nekada ne može shvatiti ni to kako ljudi u Srebrenici uopšte žive sa nikakvim ili malim primanjima.

"Neki ljudi ovdje ne bi preživjeli da ne proizvode svoju hranu. Mislim da je dobro što su ljudi vlasnici kuća, imaju svoju zemlju. U Češkoj ljudi uglavnom moraju plaćati kiriju. Mada neki imaju i pomoć dijaspore  i donacije, mislim da su ljudi ovdje naviknuti da dijele ono što imaju", primjećuje Maja.

Maja sada u Srebrenici radi istraživanje za Univerzitet u Bratislavi. Riječ je o projektu o metalnoj industriji u kontekstu tranzicije iz socijalizma u kapitalizam u postsocijalističkim državama, Slovačkoj, BiH, Srbiji i Rusiji.

"Prije rata su ljudi ovdje zarađivali dobro, a onda je sve propalo. Srebrenici se uvijek vraćam i kada nisam tu poželim ovaj grad", kaže ova Čehinja  i dodaje: "Život je ovdje više prirodan. Vidiš kako se uzgaja povrće, kako se pravi hljeb, kako se čuvaju životinje. Na Zapadu su  veze između ljudi porušene, moderna tehnologija uzima danak, svi su nervozni, zauzeti, nema kao ovdje da sa prijateljicom izađeš na kafu i opušten razgovor. Na Balkanu još postoji poezija života",  kaže nam na kraju Marketa Slavkova Maja.

Autor: Marinko Sekulić

13716069 1098769100203016 294243931746680236 nOvih dana radnici Komunalnog preduzeća "Polet" čiste ulice grada. Pored ove aktivnosti radnici otklanjanju kvarove kod pojedinih građana nakon smrzavanja vode. Prema riječima v.d. direktora Komunalnog preduzeća „Polet“ Srebrenica, Hakije Meholjića narednih dana planirano je i pranje ulica.

- Radimo redovne aktivnosti. Par porodica je bez snabdjevanja vode zbog jakih mrazeva koji su bili. Mi radimo na otklanjanju kvara i mislim da ćemo za par dana riješiti taj problem. Narednih dana ukoliko bude lijepo vrijeme oprat ćemo ulice u gradu. Trenutno radnici rade na sječi drveća pored puta koje bi moglo prouzrokovati probleme građanima. Onoliko koliko budemo mogli radit ćemo za potrebe ovog grada, ako bude bilo potrebe da se nekome radi, jer ovaj grad umire – kazao je za naš radio Meholjić.

On je istakao želju da se uradi rasvjeta na šetalištu Gubera kao i objekat koji se nalazi na šetalištu da bude u funkciji u službi svih građana. 

- Razgovarat ću sa Načelnikom da objekat na šetalištu Gubera bude u funkciji te da obezbjedimo sredstva za rasvjetu kako bi se ljeti moglo šetati uz Guber. Komunalno preduzeće nije na zavidnom nivou da bi snosio troškove. Mi imamo mali broj građana korisnika, a cijeli grad snabdjevamo vodom – rekao je Meholjić, dodajući da još treba raditi na uređenju grada kako bi građani Srebrenice imali najčistiji grad. 

- Do sad smo davali sve od sebe, a tako ćemo nastaviti i u budućnosti. Sigurno bi trebalo još nekih promjena uraditi za dobrobit svih građana Srebrenice – potcrtao je Meholjić.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica

mladen grujicic2Prošle godine potpisan je ugovor od strane ministra za izbjeglice i raseljenja lica Republike Srpske, Davora Čordaša i načelnik opštine Srebrenica, Mladena Grujičića o saradnji na projektu obnove određenog broja kuća u Srebrenici i projekta ekonomske podrške od strane Kraljevine Saudijske Arabije za Srebrenicu u vrijednosti od milion eura. U izjavi za naš radio načelnik opštine Srebrenica, Mladen Grujičić je kazao da je imao dva susreta sa ambasadorom Kraljevine Saudijske Arabije te da još uvijek nije krenula implementacija projekata.

- Sredstva od Kraljevine Saudijske Arabije biće uložena u izgradnju stambenog objekta sa 25 stanova, obnovu i izgradnja kuća za povratnike, podsticaj i modernizaciju poljoprivrede. Ovaj projekat do sada je trebao biti realizovan, jer prije tri godine su obećana sredstva. U narednom periodu ubrzat ćemo proces za njegovu implementaciju – izjavio je za naš radio Grujičić, dodajući da još uvijek nije urađena dokumentacija za izgradnju zgrade.

Komisija za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamenta BiH dala je pozitivno mišljenje i predložila davanje saglasnosti za ratifikaciju Memoranduma o razumijevanju za saudijski grant za obnovu kuća povratnika u Srebrenicu.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica 

Ivan TodicOpšta poljoprivredna Zemljoradnička zadruga Srebrenica prošle godine je podigli dva hektara maline i jedan dodatni rasadnik, a u narednom periodu planira investiranje kao i prethodnih godina.

- Nadam se da će nas vremenske prilike poslužiti i da ćemo imati odgovarajuće doprinose. Narednih godina planiramo da povećamo proizvod organske proizvodnje maline. Rasadnička proizvodnja narednih godina će iznositi blizu 400 hiljada sadnog materijala maline i kupine. Iskreno se nadam da ćemo uspjeti da proširimo naše proizvode na tržište u zemlji, a i van granica – izjavio je za naš radio Ivan Todić, direktor Zemljoradničke zadruge Srebrenica.

Todić navodi da pokušava svake godine da unaprijedi proizvodnju te se trudi da bude kvalitetan proizvod malina i kupina.

- Mi moramo raditi na kaviltetu i povećanom doprinosu, a samim tim ćemo svi biti zadovoljni. Ako imamo kvalitetnu robu i ako proizvođači ostvare dobre doprinose na svojim parcelama, onda ćemo imati svi bolju računicu – istakao je Todić.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica 

mladen grujicic2Ono što posebno preporučujemo vašoj pažnji je opširan intervju koji je
za naš program dao Načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić pričali
smo o posjetam Japanu, Americi i Austrije o tome hoće li u Srebrenici
biti otvorena fabrika obuće, šta se dogovorilo sa delegacijom grada
Zagreba, šta je ishod posjete fabrici za preradu krompira u Srebrenici
i još što šta taj razgovor možete slušati u subotu od 10, 30 minuta.



senad sepicU Memorijalnom centru Potočari danas je otvoren Muzej i stalna postavka "Srebrenički genocid - neuspjeh međunarodne zajednice", što je dio zajedničkog i kontinuiranog nastojanja da se očuva sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici i da se u svijet još jednom pošalje poruka da ono što se desilo u Srebrenici nikada više ne smije da se ponovi.

Predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari Sadik Ahmetović rekao je da ovo nije posljedni projekt ovog centra te da će se nastaviti s realizacijom projekata o događajima koji su se dogodili tokom 1995. godine.

Dizajn stalne postavke napravio je holandski Memorijalni centar Kamp Westerbork u saradnji s Memorijalnim centrom Potočari te holandskom mirovnom organizacijom Pax. Postavka je namjenski napravljena u renoviranoj zgradi nekadašnje komande holandskog bataljona UNPROFOR-a i čini dio šireg programa koji finansira Ambasada Holandije u BiH.

- Izložba govori o genocidu i zatvorenicima koji su bili zatvoreni ovdje, a više od 2.000 nije pronađeno. Zahvaljujem pojedincima bataljona koji su učestovali u pravljenju izložbe. Želim zaključiti obraćanje obećanjem da ova izložba nije kraj za Srebrenicu i nastavit ćemo razgovore u Holandiji i rad s Memorijalnim centrom Potočari. Gdje god bude moguće omogućit ćemo kontak preživjelih vojnika i žrtava - rekao je direktor Kampa Westerbork Dirk Mulder.

Ambasador Holandije u BiH Jurriann Kraak kazao je da je ova ambasada osigurala sredstva za projekt te da njegovu realizaciju prati od septembra prošle godine.

-Svi smo znali da ćemo se susreti s komplikacijama, međutim, spremnost i volja su me doveli do toga da se projekt provede. Moramo svi shvatiti da je mnogo organizacija i ljudi učestvovalo u projektu i zahvalan sam na velikodušnosti grupe ljudi koji su pristali da ispričaju svoju priču - rekao je ambasador Kraak.

Jedan od inicijatora projekta Srebreničanin Hasan Nuhanović istakao je da je projekt bio težak te poručio prisutnima:

-Nalazite se na mjestu ili za stolom gdje su kobne odluke donesene 95. koje su ljude koštale života - istakao je Nuhanović. 

U holu Muzeja koji je danas otvoren u Memorijalnom centru izložene su fotografije selektirane u više kategorija koje nikada prije nisu objavljene, kao i videosnimci te intervjui s vojnicima i svjedocima. 

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica

16663151 303U programu radija JP JS RTV Srebrenica u rubrici „Hronika Srebrenice“ govorili smo o Down sindromu, a 12.februar se obilježavao kao međunarodni dan Down sindroma.

Prosječno jedno od 650 novorođene djece rađa se s Downovim sindromom, kromosomskim poremećajem koji nastaje uslijed viška jednog kromosoma ili dijela kromosoma u jezgri svake stanice tijela. Taj poremećaj sprečava normalan fizički i mentalni razvoj djeteta. Downov sindrom pogađa sve rasne skupine i može se javiti u bilo kojoj obitelji, bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života. Bolje razumijevanje Downovog sindroma važno je kako bismo oboljelima i njihovim obiteljima olakšali život i pružili im priliku da on bude potpuniji i aktivniji.

Danas još uvijek vladaju predrasude vezane uz Downov sindrom i osobe koje pate od tog poremećaja. Uzrok takvim netačnim informacijama prije svega je loša informiranost.

Downov sindrom je jedan od najčešćih genetskih poremećaja. Jedno od 650 novorođene djece u općoj populacije rađa se s ovim poremećajem, dok se učestalost povisuje i više puta s porastom dobi majke.

Čak 80 posto oboljele djece rodile su majke mlađe od 35 godina, međutim vjerojatnost i učestalost pojave Downovog sindroma značajno raste s godinama majke.

Mnogi oboljeli imaju koefecijent inteligencije koji ih svrstava među blago ili srednje retardirane osobe. Djeca s Downovim sindromom svakako se mogu podučavati, a njihov puni potencijal još uvijek nije otkriven.

Danas sve više osoba s Downovim sindromom živi kod kuće s porodicama i sudjeluju, obavljajući jednostavne zadatke, u svakodnevnim aktivnostima zajednice. Druže se s osobama koje imaju neke poremećaje, kao i sa zdravim osobama, stvaraju prijateljstva, zapošljavaju se, sudjeluju u sportskim aktivnostima itd.

Sve više djece s Downovim sindromom potiče se na uključenje u normalne učionice sa svojim vršnjacima. U nekim slučajevima uključeni su u posebne programe, dok su u drugim slučajevima potpuno uključeni u svakodnevni školski rad s ostalom djecom. Cilj je u potpunosti uključiti takve osobe u edukacijski i socijalni život zajednice.

Oboljele osobe moguće je zaposliti na velikom broju radnih mjesta. Često se radi o službeničkim poslovima ili raznoj ispomoći,  oboljele osobe na radnom mjestu dobivaju osjećaj da su korisni i ponose se svojim postignućima. Na radno mjesto uvijek donose svoj entuzijazam, pouzdanost i predanost poslu.

Djeca oboljela od downovog sindroma su izrazito emotivno topla, gotovo uvijek unose vedrinu u sredinu u kojoj se nađu, vrlo su tolerantna, blage naravi i potiču izrazitu naklonost sviju onih koji s njima dolaze u kontakt. Odrasle osobe s Downovim sindromom mogu stupati u veze, od kojih neke završavaju i brakom. Mogu imati i djecu, no valja imati na umu da u tom slučaju postoje 50-postotni izgledi da će i dijete imati Downov sindrom.

Svake godine čine se veliki koraci u identificiranju gena na 21. kromosomu koji uzrokuju karakteristike Downovog sindroma. Danas su znanstvenici čvrsto uvjereni da će u budućnosti, napretkom genetike i istraživanjem ljudske DNK, biti moguće poboljšati, ispraviti ili spriječiti mnoge probleme povezane s Downovim sindromom.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica

dom zdravljaZavršetak radova na rekonstrukciji Doma zdravlja Srebrenica očekuje se polovinom aprila ove godine - potvrdio je za naš radio v.d. direktora ove ustanove Aleksandar Jovanović.

Rekonstrukciju Doma zdravlja i ambulante u Skelanima finansira resorno ministarstvo RS-a u iznosu od 478.000 KM, a Opština Srebrenica sa 142.000 KM.

Rekonstrukcija obuhvata prizemlje i prvi sprat Doma zdravlja Srebrenica i kompletnu ambulantu u Skelanima.

- Uprava doma Zdravlja je pokrenula niz aktivnosti što se tiče samih rekonstrukcije i nabavke opreme. Pisali smo projekte raznim nevladinim organizacijama kao i ministarstvu za građevinu Republike Srpske, a riječ je o projektu energetske efikasnosti – kazao je Jovanović, dodajući da rekonstrukcija i adapatcija za sve zaposlene mnogo znači, jer će se uslovi za rad poboljšati i samim tim usluge prema stanovnicima će biti kvalitetnije i bolje.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica 

075628Vatrogasci u Srebrenici imaju  veoma dugu tradiciju, još od prije Drugog svjetskog rata postojala je dobrovoljna vatrogasna jednica koja je egzistirala do pred poslednji ratni sukob na ovim prostorima. Formiranjem poratne vlasti u Srebrenici  je formirana pri Opštini i profesionalna  vatrogasna jedinica, čiji komandir Izet Suljanović je u programu RTV Srebrenica govorio o zimskim aktivnostima vatrogasaca –

- Rad vatrogasaca  u ljetnom i zimskom periodu je praktično isti gledajući iz ugla aktivnosti i osnovnih namijena odnosno djelatnosti  koje ima ova jedinica. Razlika je jedino u tom šte zimi gasimo zapaljene  dimnjake, kontejnere, požare  nastale  na električnim instalacijama i sl. dok ljeti većinom gasimo vanjske požare na terenu kada se zapali rastinje, trava, šuma itd.

Ove godine je bila dosta hladna zima moralo se više grijati, jeste li zbog toga imali i više intervencija?

- Izet Suljanović – Po našoj evidenciji u januaru 2017. godine smo imali četiri intervencije, tri požara su bili požari  na dimnjacima  dok je jedan bio požar šumske posteljice, suve trave i rastinja na obodu šume.Požari na dimnjacima se dešavaju često, svake godine ali evo posebno ću istaknuti ovaj poslednji, koji se desiuo u soliteru broj 4 kod Doma zdravlja. Tamo se nepažnjom stanara i neodržavanjem dimnjaka zapalila nagomilana čađ, što je dovelo do velike štete na drugim istalacijama, istopilile se se kanalizacione cijevi, popucale su cijevi vodovoda a došlo je i do oštećenja električnih instalacija –

- U ranijim godinama vatrosci su zimi pored ovoga mašinama održavali i neke puteve u zimskom periodu, da li to još uvijek radite?

-- Izet Suljanović – To je tačno da smo ranijih godina zimi održavali ulice uskog gradskog jezgra ali taj posao unazad dvije tri godine radi komunalno preduzeće jer je reorganizacijom komunalnih službi to sad na opštinskom nivo pa su njima deodijeljene  mašine i sada oni to rade – kazao je na kraju komandir Suljanović

Autor: Marinko Sekulić Kokeza/JP JS RTV Srebrenica

20170207 110956 resizedU Skupštinskoj Sali opštine Srebrenica danas u 11 h je počeo nastavak druge redovne sjednice Skupštine opštine. Na početku sjednice odbornicima se obratio član austrijskog parlamenta Gerhard Dörfler, koji je u Srebrenicu stigao na poziv opštinskog načelnika Mladena Grujičića.

Tokom obraćanja izrazio je zadovoljstvo što može, kako je rekao, na neki način pomoći Srebrenici.

-Moramo razviti plan za sve građane ovog grada. Veoma je važno jedinstvo na političkom nivou. Molim vas da otvorite vrata i prozore te izgradite mostove i ljude povedete u bolju budućnost - poručio je Dörfler.

Na današnjoj sjednici odbornici su razmatrali izvještaj o radu JP JS RTV Srebrenica za 2016.godinu. Spomenuti izvještaj odbornici nisu podržali, iako su pojedini odborinici tražili da se današnji izvještaj o radu ovog preduzeća ne razmatra.

Dosadašnja direktorica JP JS RTV Srebrenica Mediha Smajić je smjenjena, a novoizabrani v.d.direktora je Adem Mehmedović.

Na dnevnom redu je bila i informacija o stanju lokalnih i nekategorisanih puteva.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica

Stranica 47 od 65
We use cookies to improve our website. Cookies used for the essential operation of this site have already been set. For more information visit our Cookie policy. I accept cookies from this site. Agree