The Latest

Srebrenica 1

U Srebrenici ima  nekoliko desetina stambenih zgrada i više stotina stanova. Potražili smo odgovor na pitanje koliko ima etažnih zajednica stanara, kako rade i dobili zapanjujući odgovor. Ni jedna etažna zajednica u Srebrenici ne postoji i ne radi.

Službenik Opštinske komunalne policije u Srebrenici Mirsad Mujić nam je rekao ovo – Ja koliko znam nikad ni jedna etažna zajednica nije zaživjela. Bila je jedna dole u zgradi kod benzinske pumpe. Oni su bili i registrovani i imali su i svoj pečat i sve. Ne znam jesu li imali otvoren i račun ali znam da nikad niko nije uplatio ni jednog feninga od onih 20 feninga po kvadratnom metru, što je obavezan zakonski minimum za stambeni prostor. Cijene su različite ovisno o namjeni prostora npr. je li to garaža, poslovni prostor itd –

-       Kome idu ta sredstva i za koju namjenu?

Mirsad Mujić – Ta sredstva idu na  račun etažne zajednice, jer svaka etažna zajednica ima svoj vlastiti žiro-račun na koji prikuplja  sredstva i kasnije koristi prema odlukama Skupštine stanara, za popravke, održavanje zgrade itd. Neko je, ja znam i ko ali neću da ga imenujem, radi u Opštini,  plasirao je glasinu da  sredstva idu opštini, mada Opština nema apsolutno nikakvog dodira sa tim sredstvima niti može uticati na njihovo trošenje. Mislim  da je to razlog što građani ne formiraju te zajednice i ne uplaćuju sredstva za održavanje. Samo u Srebrenici još vlada pravilo ako na zgradi treba popraviti krov, odžak, prozor na svjetlarniku i sl, da opština za to daje pare, to samo još u Srebrenici ima i nigdje drugo – kazao je Mujić.

-        Isto pitanje Ima li i koliko etažnih zajednica stanara u Srebrenici?,  postavili  smo i  zaposlenici Opštinske uprave Vidi Nikolić  koja je bila direktno zadužena za formiranje tih zajednica. Evo odgovora –

-Nema, nema – a zašto pitali smo?-

-Kad god smo zakazivali sastanak stanara, zadnji put je to bilo 2015 u februaru  nije bilo dovoljno ljudi , nije se moglo izabrati rukovodstvo i eto. Zakazivali smo te sastanke, slali pozive i lijepili plakate sve do jula prošle godine ali ljudi neće da dolaze -

-       Postoje li neke mjere i način da se te zajednice formiraju pitali smo G-đu Nikolić?

-Opština može da  uvede prinudnog upravnika ali ko će ga plaćati? Opština opet je li i njega da plaća? Kad stanari neće da plaćaju ni tih 20 pfeninga po kvadaratu stana a kamo li i njega da plaćaju. Ne plaćaju ovi što stanuju u zgradama socijalnog stanovanja u Potočarima pa onda neće ni ovi zbog toga, ne možeš ih natjerati da plaćaju –

- Stanari u Potočarima ne plaćaju ?-

Vida Nikolić – Ma, većina ne plaća.

Autor: Marinko Sekulić /JP JS RTV Srebrenica

crkvaaa

Radovi na vanjskoj rekonstrukciji pravoslavne crkve u Srebrenici su u toku. Da li će uskoro biti privedeni kraju pitali smo Miloša Milovanovića, predsjednika SO Srebrenica i člana Crkvene opštine Srebrenica.

- Bila je potreba da se renovira fasada crkve. Crkvena opština je krenula u taj projekat i dobila pomoć od eparhije tuzlanske, podršku je pružio i predsjednik Republike Srpske kao i narod svojim prilozima. Crkva nije unutra uređena tako da planiramo da u narednoj godini i taj dio renoviramo. Cilj je da crkva bude u potpunosti renovirana – kaže Milovanović koji smatra da u potpunosti treba urediti grad

- Kao čovjek koji živi u Srebrenici sam se uvijek zalagao da treba srediti grad i tu opština treba da preuzme odgovarajuće mjere. Mi smo uradili Operativni plan i tu je stavljena jedna stavka da se riješi taj problem. Sve to s ciljem razvoja našeg grada i turizma. Ne može se raditi na razvoju turizma, a da nam grad ne bude lijep – ističe Milovanović.

A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

srebrenicaaa

U Srebrenici 21 godinu nakon rata u stambenim zgradama ne rade liftovi što predstavlja veliki problem za građane. Hanisa Jahić, načelnica odjeljenja za urbanizam u opštini Srebrenica, kaže da je  rebalansu budžeta predviđena stavka i finansijska sredstva da se ovaj problem riješi.

- Istina je da su liftovi u zgradama devastirani. Ugradnja i osposobljavanje liftova iziskuje velika sredstva. Građani su zainteresovani i pokretali su inicijative. Budžetom je predviđena i stavka da se riješi problem za liftove – kaže Jahić.

Građani su pokrenuli inicijative da se u zgradama urade liftovi. Jedan od inicijatora je i Džemal Džananović koji se nada da će problem sa liftom u njegovoj zgradi biti riješen.

- Inicijativa je pokrenuta 2014. godine. Bilo je teško skupiti sve ljude koji imaju stanove u zgradi jer žive širom svijeta. Mi imamo skupljenu određenu sumu novca, ali do opštine je stalo. Budžetom je kako znam predviđeno 130 hiljada KM da se riješi ovaj problem. Našim sufinansiranjem bi ovaj problem bio riješen – kaže Džananović.

Mirko Sekulić živi u zgradi „Lamela 3“ na osmom spratu, a njegova majka već nekoliko godina nije izašla iz stana.

- Imam majku koja nekoliko godina izašla iz stana. Ja moram da molim da joj dođe ljekar i pregleda je jer je bolesna. Problem je sa drvima jer nema centralnog grijanja, nego moramo sve iznijeti u stanove. Sve je to problem. Ali nekako smo se i navikli na ovaj život.

- Čisto sumnjam. Godinama se priča da će biti riješen problem. Čak smo i skupili dio sredstava. Uglavnom ostalo je na tome da će se nekad uraditi – kaže Sekulić.

A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

pravni vodic za samohrane majke 307 469x313 20130608002104U BH entitetu Republika Srpska definicija samohranog roditelja je, nepotpuna. U Porodičnom zakonu RS-a piše da je samohrani roditelj onaj koji samostalno vrši roditeljsko pravo nad djetetom, čiji je drugi roditelj umro ili nije poznat.

“Dakle, Zakon prepoznaje isključivo samohranog roditelja koji je ostao bez partnera smrću ili je, naprimjer, u zatvoru“.

Iz Centra za socijalni rad Srebrenica nismo uspjeli dobiti podatke o statistici o položaju samohranih roditelja u Srebrenici, jer v.d direktora Vesna Jovanović iz opravdanih razloga je odsutna sa posla. Također smo pokušali da dobijemo informacije u Opštini Srebrenica, u odjeljenju za društvene djelatnosti i javne servise. Načelnik tog odjeljenja Bego Bektić nam je kazao da nije u njihovoj nadležnosti ova tema, te nas uputio da informacije tražimo u Centru za socijalni rad.

Naša sagovornica nije htjela da otkrivamo njen identitet, a rekla nam je da je godinu dana samohrana majka petnaesto mjesečnog djeteta

- Život bi bio veoma težak da nisam zaposlena. Otac se ne brine o djetetu, a prepušten si sam sebi. Sa druge strane imam pomoć majke, brata i ostale rodbine, i oni su mi puna podrška. Ne znam u kakvoj su situaciji druge žene koje su nezaposlene, vjerovatno prolaze kroz težak period. Hvala Bogu ja mogu reći da mi je dobro. Bolje je biti rastavljen, nego u lošem braku i trpiti. Kakva je pomoć od institucija samohranim majkama , ja ne znam jer do sad nisam imala takva iskustva. S obzirom da sam zaposlena i da su svi u porodici zaposleni, mom djetetu ništa nedostaje. Imat će bezbrižno djetinjstvo, a ostalo ćemo vidjeti. Dijete ima svu pažnju i ljubav ovog svijeta i uvijek će je imati. Mi smo tu da mu to nadoknadimo. Sa druge strane ne znam kakav će imati odnos sa ocem, jer na njemu je to da odluči. Do sad se nije pokazao kao odgovoran otac. Ipak se nadam da će to nekad nadoknaditi. Ja sam sretna i zadovoljna, ništa nedostaje meni i djetetu – kazala nam je naša sagovornica.

Munevera Osmanović iz Srebrenice trenutno je pripravnica i samohrana je majka djeteta od tri i po godine.

- Otac djeteta u ovoj situaciji, apsolutno mogu reći ni u najmanjoj mjeri se ne brine o djetetu, ali to meni ne predstavlja problem, jer imam roditelje koji mi pomažu. Iskreno i ne osjećam se kao samohrana majka. Brinuti se sam o djetetu u velikoj mjeri je zahtjevno, samohrana sam majka djeteta od tri i po godine, kako vrijeme prolazi sve je zahtjevnija briga i veća je briga za djetetom. Ipak, nekako se osjeti da djetetu nedostaje ljubav druge strane. Međutim, trudim se u velikoj mjeri da dijete ne osjeti nedostatak ljubavi. Vjerovatno, vremenom da će dijete osjećat nedostatak oca, jer njemu niko druge ne može biti otac. Nije strašno biti samohrana majka, mislim da je bolje biti smaohrana majka, nego prolaziti sa djetetom kroz neke probleme. Mislim da je bolje za dijete da ne prolazi kroz probleme roditelja i bolje da se ti problemi odstrane, jer kad su roditelji razdvojeni i nema svađe, onda i dijete ne prolazi kroz probleme, a dijete će biti zdravije i normalnije i neće utjecati ništa na njega, osim ljubavi koja mu se pruža. Jedina briga oca u mom slučaju, jeste plaćanje alimentacije koju je odredio Sud i to je ono što on mora da ispoštuje, jer ako ne ispoštuje, ja bih to mogla naplatiti i prirodnim putem, ali ne bih o tome. Otac mog djeteta smatra da je jedina briga o djetetu to što uplaćuje alimentaciju i ništa drugo – ispričala je za naš radio Osmanović.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica

razvod

U toku prošle godine na području općine Srebrenica sklopljeno 28 brakova, a u toku 2016. godine 33 braka.

- U 2015. godini od 59 upisa u matičnu knjigu imali smo 28 vjenčanja u matičnom uredu Srebrenicu, i u ovoj godini od 60 upisa imali smo 33 vjenčanja. Ovo ostalo su prepisi osoba koje su rođene u Srebrenici, a vjenčali su se u drugim zemljama  - kaže Muhamed Avdić, matičar u opštini Srebrenica.

Avdić kaže da opština Srebrenica nema podatke o broju razvedenih brakova.

Prema ranijim podacima koje smo dobijali iz opštine Srebrenica u toku prošle godine sklopljeno je 28 brakova, a u matične knjige je upisano 20 zabilješki o razvodima brakova na osnovu sudskih presuda, što ne znači u praksi da se neko od 29 sklopljenih brakova i razveo. Riječ je o osobama koje su nekad zaključile brak i koje su svoju bračnu zajednicu okončale.

Koji su najčešći razlozi zbog kojih se osobe razvode pitali smo psihologa u Domu zdravlja Srebrenica Biljanu Milovanović.

- Bračna zajednica podrazumjeva da se oba partnera osjećaju sigurno. Imaju određena očekivanja. U slučaju da se očekivanja ne ispune vrlo često dolazi do udaljavanja. Konkretnih razloga razvoda ima mnogo. Mlade osobe stupaju u brak, ili ne poznaju se partneri dovoljno. Imamo dosta predbračnih trudnoća, dosta nasilja u porodici koje je veliki faktor velikog broja razvoda. Razni socio – ekonomski razlozi. Preljube su jedan od razloga. Prema istraživanjima muškarci su češći preljubnici, jer žene su te koje pokreću razvode braka – kaže Milovanović koja dodaje da su statistike u našoj zemlji zabrinjavajuće.

- Ovo su zabrinjavajuće statistike. Brak podrazumjeva stvaranje porodice. Razvod podrazumjeva da se ta porodica raspada. Obično razvodom nastaje slom u porodici. Zabrinjavajuće je i zbog djece. Ne znači da će svako dijete iz razvedene porodice imati problem, ali su u većem riziku nego djeca iz funkcionalne porodice – kaže Milovanović.

 A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

ucenici

Od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba. Bez obzira kakvi su nam bili školski dani svi ih se sjećamo. Svaka škola ima manje i više vrijedne učenike. Oni najvrijedniji ostave svoj trag i budu nagrađeni za svoj trud.

Slađana Vajkanović, pedagogica u Prvoj osnovnoj školi, pojasnila nam je kako neko može biti učenik generacije.

 - Za učenika generacije bira se učenik koji je tokom cjelokupnog osnovnog obrazovanja i vaspitanja u svojoj generaciji imao najviše ocjene i postignuća u učenju, vannastavnim i vanškolskim aktivnostima i vladanju.  Učenika generacije može predložiti odjeljenska zajednica učenika, odjeljensko vijeće, savjet roditelja i savjet učenika škole. Predlagač do 1. maja tekuće godine dostavlja prijedlog komisiji koja broji pet članova za obradu prijedloga – kaže Vajkanović.

- Vrednuje se opšti uspjeh tokom školovanja, rezultati na takmičenjima, rezultati na nastavnim i vannastavnim aktivnostima, i glasovi nastavničkog vijeća. To se sve sabere i sumira. Učenik koji najviše bodova ima proglašava se učenikom generacije – kaže Vajkanović koja dodaje da se u Prvoj osnovnoj školi do sada nije dogodio slučaj učenika koji imaju isto bodova.

- Može se desiti da učenici imaju isti prosjek ocjena i tako dobijaju isti broj bodova. Međutim, imamo i ove druge kriterije tako da se do sada nije dogodilo da dva učenika imaju isti broj bodova. Mi ovdje nismo imali situaciju da su dva učenka imali isti broj bodova. Učenik generacije za prošlu školsku godinu je Bojana Maksimović koja pohađa sada srednju školu u Bratuncu – kaže Vajkanović.

- To je najviše priznanje koje jedan učenik može dobiti. Pred kraj školske godine odvojimo jedan dan gdje promovišemo dostignuća učenika. Tada javno i zvanično saopštavamo i nagrađujemo sve te učenike koji su pokazali dobre rezultate shodno mogućnostima. Učenik generacije bude promovisan i na „Danima Srebrenice“, opština Srebrenica takođe na Danu opštine dodijeli plaketu i novčanu nagradu učeniku – kaže Vajanović.

Ista pravila i pravilnik važi i za školu „Kosta Todorović“ iz Skelana. U školskoj 2014/2015. godini učenik generacije u ovoj školi je bila Jovana Nikolić, dok u Prvoj osnovnoj školi Srebrenica učenik generacije bila Anja Cvjetinović. Prošlu školsku godinu u Prvoj osnovnoj školi najbolja je bila Bojana Maksimović, dok je u Skelanima najbolji bio Aleksandar Ivanović.

A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

WP 20161123 009U našem programu u emisiji „Radio u selu“ razgovarali smo sa stanovnicima iz Pusmulića Nazifom, Dunđom i Ramom Ademović.

Nazifa Ademović  vratila se  prva u selo Pusmuliće i tokom razgovora nam je kazala da je najsretnija u svom zavičaju.

 - Od kada sam se vratila dišem punim plućima. Domaćica sam i radim sve poslove. Imam nekoliko ovaca i kokošiju. Živim sa svojom kćerkom. Prošle godine sam nakupila osam vreća oraha i ispekla sam pekmeza oko sto kilograma. Svoje proizvode ne nosim nigdje da prodam, nego imam svoje stalne mušterije koji kupuju od mene. U svojoj bašti usijem onoliko koliko nam treba – izjavila je za naš radio Nazifa Ademović, dodajući da je zadovoljna životom.

- Život prije rata je bio mnogo bolji, iako se više radilo. Prije rata bila sam carica, kuću sam napravila, kćerku sam školovala i zaposlila. Danas moja jedina želja je da se narod vrati u naš zavičaj i apelujem na vlast da nam urade put – kazala je Nazifa.

Dunđa Ademović je završila sednju Ekonomsku školu 1983.godoine, a nakon završetka škole je radila. Tokom nemilog rata je izbjegla u Tuzlu i tamo živjela. Nakon rata vratila se 2003.godine u svoj rodni kraj i kaže da se na selu bavi svačim, a najviše voli cvijeće i da uređuje baštu.

- Život na selu je kao u svakom selu. Ako se radi i ima se, jer takav je život na selu. Život nije dobar, a nije ni loš, živi se onako kako se mora. Život je ovdje nekad bio život, a danas nije život, nego je preživljavanje. Inače, nisam zadovoljna ničim. Ipak mi je želja da se omladina iz sela zaposli te da se vrati više naroda u naše selo – istakala je Dunđa

ramo

Tokom razgovora Dunđa nam je kazala da bi voljela da se zaposli, te da joj nedostaje deset godina radnog staža za penziju, istakavši da nema nikakvih sukoba sa komšijama srpske nacionalnosti.

- Najbolji osjećaj je biti svoj na svome. Ovdje mi je najljepše. Tokom zime ovdje je nezgodno živjeti zbog održavanja puteva zimi. Prošle godine nisu put čistili u cijelom selu. U našem selu ima i starijih ljudi -  kazala je Dunđa Ademović rekavši da većina stanovništa živi od svog rada.

Dunđa poručuje da treba jedni druge da uvažavaju.

Ramo Ademović ima 84 godine i sam živi u Pusmulićima. U rodni zavičaj se vratio se prije devet godina.

- Zadovoljan sam životom u selu. Pješke idem do Srebrenice. Malo sijem povrća za svoje potrebe i posjedujem 15 sanduka pčela. Staračke dane prvodim uobičajno – kazao je za naš radio Ramo, dodajući da je život prije rata bio zlatan.

Prije rata u Pusmulićima je živjelo oko sedamdeset porodica, a danas nema ni deset povratnika koji stalno borave u tom mjestu.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica 

dan drzavnostiZAVNOBiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik je bio Vojislav Kecmanović. Formiran je u novembru 1943. godine.

Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:

U Bosni i Hercegovini, odnosno samo u jednom njenom dijelu, 25. novembar se obilježava kao Dan državnosti. U Federaciji BiH se obilježava kao praznik i to je neradni dan, dok u Republici Srpskoj ovaj datum ne priznaju kao državni praznik i ovaj dan ne razlikuje se od bilo kojeg drugog, običnog radnog dana.

Na današnji dan prije 73 godine u Mrkonjić Gradu je  održano Prvo zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a kojom je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih naroda koji u njoj žive.Najpoznatiji dio te rezolucije je rečenica da BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i
muslimanska. Ono što je tada zacrtano kao put ka pomirenju svih naroda, sedam decenija kasnije, daleko je od stvarnosti. Podjele  po nacionalnim šavovima u BiH su evidentne na svakom koraku od vrha do dna. Podijeljeno je i Predsjedništvo BiH. Sinoć na svačanom prijemu u Predsjedništvu BiH, domaćini su bili Bakir Izetbegović i Dragan Čović, članovi kolektivnog šefa države, dok predsjedavjući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić nije prisustvovao, a ranije je izjavio kako "nema osnove za obilježavanje, sve dok se na nivou BiH ne donese zakon i državnim praznicima".

JP JS RTV Srebrenica

zenaMeđunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama od 1990. godine odlukom Ujedinjenih nacija obilježava se svakog 25. novembra, a  cilj je podsjetiti na ekonomsko, fizičko i psihičko nasilje koje žene i danas širom svjeta doživljavaju.

Ovaj dan ustanovljen je kao dan sjećanja na ubistvo tri sestre u Dominikanskoj republici.  Po naređenju diktatora Rafaela Truhilja, 25. novembra 1960. godine, brutalno su ubijene tri sestre Patrija, Minerva i Marija Tereza Mirabal, feministkinje i protivnici njegove surove vladavine.

Njihovo ubistvo postalo je sinonim ženskog otpora širom svjeta. Nasilje nad ženama jedan je od najvećih problema s kojima se naše društvo susreće.

Nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja najčešći oblik kršenja ljudskih prava. Podaci pokazuju da su jedna od tri žene u svjetu prebijene, prisiljene na seksualni odnos ili su doživjele neki vid zlostavljanja, a nasilnik je najčešće muškarac iz bliskog okruženja.

Podaci o zlostavljanim ženama slični su u svim zemljama svjeta, nezavisno od ekonomskog statusa, kulture, tradicije i religije.

Daleko najčešći oblik nasilja je nasilje u porodici, a u preko 80 odsto slučajeva zlostavljači su muški članovi porodice, partner, otac, brat... Statistike pokazuju i da žene i muškarci koji odrastaju gledajući prizore nasilja u porodici, kasnije tokom života češće i sami postaju zlostavljači ili žrtve zlostavljanja. Zlostavljenje je i najčešći uzrok povreda kod žena, češći od saobraćajnih nesreća i pljački.

Iako 35 posto ljudi (muškaraca i žena) poznaje barem jednu ženu koja je bila žrtva fizičkog nasilja, ono što je poražavajuće je da je tek pet odsto ljudi spremno da se suočili sa zlostavljačem ukoliko bi prisustvovali sceni nasilja, njih 20 odsto bi pozvalo policiju, dok preostalih 75 odsto ne bi učinilo ništa konkretno, pokazuje jedna studija izraelske Cionističke organizacije.

JP JS RTV Srebrenica

radioooU Memorijalnom centru Potočari danas je obilježen Dan državnosti BiH. Prisutni su bili predstavnice srebreničkih udruženja, uprava Memorijalnog centra Potočari, Federalni ministar za izbjegla i raseljena lica BiH Edin Ramić, te novoizabrani predstavnici Bošnjaka u Srebrenici, PPDIVUT, Međunarodni forum solidarnosti EMMAUS. Na današnjem obilježavanju bio je prisutan bivši načelnik Opštine Srebrenica, Ćamil Duraković. Oni su položili cvijeće i proučili fatihu  za ubijene žrtve genocida.

Prisutnima se obratio Sadik Ahmetović, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari rekavši da se danas obilježava jedan od najznačajnijih datuma u historiji  Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

- Bosna i Hercegovina je priznata kao nezavisna, suverena i jedinstvena država, a mi se i danas još uvijek borimo da Bosna i Hercegovina bude država ravnopravnih građana u kojoj će svi narodi imati ista prava. Moramo da se borimo i nama u Srebrenici još jednom pripada historijska uloga u toj borbi. Svjesni smo da se upravo ovdje čuva državnost Bosne i Hercegovine i da će BiH biti nezavisna, suverena i jedinstvena sve dok se mi okupljamo uprkos činjenici da se Dan državnosti kao najznačajniji praznik ignoriše i ne slavi u cijeloj Bosni i Hercegovini, čak i u našoj Srebrenici – kazao je Ahmetović.

Federalni ministar za izbjegla i raseljena lica BiH, Edin Ramić obratio se prisutnima i  čestitao Dan državnosti BiH.

- Naše prisustvo svjedoči našim opredjeljenjima da u narednom periodu zajedno budemo sa vama na području Općine Srebrenica i širom entiteta RS-a kako bismo ovaj prostor unaprijedili. Ovo je područje gdje trebamo svi zajedno takmičiti se ko će uraditi više i bolje za poboljšanje kvaliteta života našeg naroda. Odnos Vlade Federacije prema novim vlastima u Srebrenici će zavisiti od odnosa njih prema majkama Srebrenice i prema povratnicima – rekao  je federalni ministar Ramić.

Danas je 25.novembar Dan državnosti BiH. U FBiH neradni je dan dok je u RS obični radni dan. U Srebrenici prvi put nakon povratka za radnike opštinske uprave i javnih ustanova bošnjačke nacionalnosti, ali i za ostale koji ovaj praznik doživljavaju kao svoj, nema saopštenja opštinskog načelnika o neradnom danu. Međutim, i pored toga u nekim privatnim preduzećima i NVO-a u Srebrenici kao i u Memorijalnom centru danas je neradni dan.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica



Stranica 50 od 60
We use cookies to improve our website. Cookies used for the essential operation of this site have already been set. For more information visit our Cookie policy. I accept cookies from this site. Agree