Uspješna godina za pčelare sa područja Srebrenice

06 Juni 2018
Author :  

Na području opštine Srebrenica pčelarstvo se značajno razvija, povećava se broj pčelara, a broj pčelinjih društava dostigao je više od 5.000 košnica.


Na području ove opštine djeluju dva udruženja pčelara, i to „Skelanka“ i „Osat“ sa ukupno više od 200 članova. Veliki broj pčelara nisu članovi udruženja, jer imaju manji broj košnica. Pčelari kažu da je 2015. godina bila jako uspješna i sa velikim prinosima meda. Prinos meda 2015. godine je bio veći od 70 tona. Ova godina bi mogla biti uspješnija po prinosu meda od 2015. godine.
Takvog mišljenja je i Salko Nukić, predsjednik udruženja pčelara „Osat“.
- Ova godina je jako dobra za pčelare. Svi koji se bave pčelarstvom se hvale da imaju dobre prinose. Nadati se da će ostati ovakva godina. Ova godina bi čak mogla biti bolja nego 2015. godina koja je bila izuzetno uspješna za pčelare na području Srebrenice. Po nekim procjenama oko 70 tona meda, možda i više, imali su pčelari 2015. godine. Prosjek je bio tada po 30 kilograma po košnici. Pčelarstvo je u posljednje vrijeme sve više zastupljeno. Imamo zvanično registrovane pčelare u Ministarstvu, a imamo i ljude koji nisu registrovani. Mnogi nisu registrovani, ali po nekoj statistici mi imamo u našem udruženju oko 150 članova. Treba znati da ima još jedno udruženje na području opštine Srebrenica. Imamo i ljude koji imaju po nekoliko košnica, i oni se bave iz hobija, tako da nemaju ni potrebu da se registruju. Ali sve je više pčelara koji se profesionalno bave pčelarstvom, gdje se prate svjetski tokovi u pčelarstvu – kaže Nukić koji se pčelarstvom bavi od 2003. godine i trenutno ima 46 košnica.
Nukić smatra da je med sa područja Srebrenice izuzetno kvalitetan.
- Mi smo bili na raznim takmičenjima, i rezultati su zaista zavidni. Sve analize pokazuju da je ovo područje idealno za pčelarstvo. Mi ovdje nemamo zagađivača, ali ni previše zasijanih površina koje koriste pesticide. Sad za sad imamo sve preduslove za ozbiljno bavljenje pčelarstvom – kaže Nukić koji smatra da pčelarstvo nije lahak posao.
- Pčelarstvo je specifično i ne mogu se svi baviti tim. Posao je to koji zahtjeva mnogo truda, rada i ljubavi. Srebrenica ima mnogo prostora još za razvoj pčelarstva. Naši potencijali nisu iskorišteni ni u pola. Nažalost, mnogi na pčelarstvo gledaju kao na dopunsko zanimanje, iako od dobrog pčelinjaka jedna porodica može dobro živjeti – govori Nukić koji dodaje da pčelari iz Srebrenice nemaju problema da prodaju med.
- Mi imamo kvalitetan proizvod koji bez problema prodamo. Ovdje ljudi vole da kupuju med jer je kvalitetan. Ja sav svoj med prodam bez ikakvih problema. Nukić kaže da nije uspješna svaka godina za pčelare, te da to zavisi od mnogo faktora, prije svega vremenskih prilika. - Otprilike svaka treća godina je za pčelare uspješna. Tada sam ja imao izuzetne prihode. Ova godina će biti bolja ako ostane ovako – kaže Nukić.

Elmedin Omerović iz mjesta Opetci (MZ Sućeska) se pčelarstvom bavi već nekoliko godina. Ovaj 30-godišnjak je pčelinjak naslijedio od djeda, i kaže da je pčelarstvo tradicija u njegovoj porodici.
- To je porodična tradicija koja je duža od 150 godina, koja se prenosi s koljena na koljeno. Ja sam tradiciju naslijedio od djeda. Prije pet godina sam se počeo baviti profesionalnim pčelarstvom i preuzeo odgovornost. I prije toga sam bio upoznat sa radom, i bavio se, ali od tad pa do danas to je profesionalni nivo. Prozivodim matičnu mliječ, matice, sve što pčela može proizvesti. Trudim se da dobro radim svoj posao, i da ostvarujem dobre rezultate. Za kvalitet meda osvajam medalje tako da imam tri medalje iz Hrvatske, iz Brčkog prvo mjesto zlatno, iz Tuzle tri. Ukupno osam zlatnih medalja za kvalitet meda – kaže Omerović koji ne krije zadovoljstvo što je ova godina rodna i dobra za pčelare.
- Ova godina je dobra. Ja ne pamtim ovakvu godinu. Ja moj med odmah mogu prodati sve što imam. Najviše ide meda za Sarajevo, ali stigne i do Amerike. Što se tiče meda kod mene ne ostaje ne prodanog. Zaista mogu biti zadovoljan – govori Omerović koji se pored prozivodnje meda bavi i prozivodnjom matica.
- Imam 150 košnica to jest starih društava, sad sam raselio novih četrdeset rojeva. Pored toga imam i 200 oplodnjaka za maticu. Ja sam naslijedio košnice od djeda i onda počeo širiti i ulagati. Kako se zaradi šta, uložiš i tako to ide. Ovaj posao je jako zahtjevan, mora se dan – noć raditi. Zimi se mora sve pripremiti da bi mogao postići sve kada je sezona. Ja tokom cijele godine radim i opet teško uspijem da postignem, ali je jako isplativ ovaj posao. Ja i moja porodica živimo od ovog posla. Kuću sam sebi napravio od posla. Ovo je lijep posao, ali nije lahak. Ljudi misle da je lahko, ja izvadim meda, prodam i rahat. Oko pčela treba polako, bez žurbe, sa strpljenjem. Ja sam mnogo naučio od djeda, ali se i dalje mora usavršavati. Idem na seminare u Tuzli, Sarajevu. Elmedin od svog pčelinjaka ove godine očekuje više od tri tone meda.
- Sve zavisi od godine koliko meda ima. Nisam povadio sav med još, ali ova godina je dobra, u prosjeku je to od 20 do 30 kilograma po košnici. Ali još uvijek se med vadi, pa ćemo vidjeti kako će se završiti. Sad za sad sam zadovoljan sa ovom godinom – kaže Omerović i dodaje da za posao pčelara i održavanje pčelinjaka „treba mnogo rada i truda.“
- Pored toga i ulaganja. Bude i štete, nevrijeme je jednom prilikom bilo i uništilo dio košnica. U poslu mi pomaže supruga i braća. Moj plan za budućnost je pčelarstvo, ništa drugo. Pored meda, kako sam već rekao, proizvodim matice. Imam tržište, i to je čista para. Ako nema ljubavi nema ni posla. Moraš pčelu voljeti, ako ne voliš nema ni posla. Ako voliš posao, onda se vidi napredak. Treba dosta vremena da se usavrši. Rad, rad i samo rad. Svaki pčelar ima svoju tajnu. Moras da se saživiš sa pčelama, da znaš šta im treba – poručuje Omerović.

Refika Ehlića svi znaju po nadimku Bećo. Ovaj vrijedni domaćin se pčelarstvom bavi duže od 25 godina.
- Uvijek se može bolje raditi posao. Ja se pčelarstvom bavim oko 25 godina. Ova godina je idealna, kako je krenulo. Ovo je prvi dio, tako da imamo još jednu pašu livade. Tako da možemo biti zadovoljni. Ja trenutno imam 56 košnica, i u prosjeku u ovoj prvoj ruci je bilo 15 kilograma po košnici, a u drugoj ruci očekujem između 25 i 35 kilograma meda po košnici. Tako da to dođe više od 40 kilograma po košnici, što će biti izuzetan prinos – kaže Ehlić koji dodaje da nije „lako pčelar biti“.
- To je rudarski posao što se kaže. Ko ima volju može naučiti. Ja sam uvijek na raspolaganju mladim ljudima ukoliko hoće da uče. Mada mladih je malo koji hoće. Ja imam dva sina i nisu zainteresovani baš. Imam bratičnu Lejlu koja je djevojka i baš je zainteresovana. Ona hoće da uči i vjerujem da ima potencijala. Mada ja kažem ne treba nikog ni tjerati za nešto ukoliko to ne voli, na silu ne može. Ljubav prema pčelama treba da postoji inače nema uspjeha – govori Ehlić i dodaje da su mnogi ozbiljni pčelari imali problema.
- Mi smo ovdje imali veliki problem sa donacijama pčela na ovom prostoru. Mnogi su dobili te pčele, mislili da mogu da se bave, pa im pčele zamrle i onda štetile i nama, jer mnogi nisu očistili pčelinjake i košnice nego ih samo onako ostavili. Ovo područje je idealno za pčelarstvo, ovdje gdje sam ja u Jaglićima. Na ovom prostoru od Jaglića do Slatine moglo bi biti 500 košnica uz dobar raspored da ne budu blizu jedni drugima. To je u nekoliko kilometara. Od ovog posla se može fino zaraditi, ali kao i svaki posao ima svoje periode sa više i manje uspjeha. Ni jedna godina nije ista, ali kada se desi godina kao ova onda možemo biti zadovoljni. Zapravo, insan uvijek treba biti zadovoljan, i onda sve bude dobro – kaže Bećo.
Prostom računicom se može izračunati da su pčelari sa područja opštine Srebrenica 2015. godine ostvarili prihod veći od milion maraka kada se uzme u obzir da su imali prinos veći od 70 tona meda, te da je prosječna cijena 15 KM po kilogramu. Po svemu sudeći, ovogodišnji prihod će biti veći obzirom da na području Srebrenice ima oko pet hiljada košnica koje će, prema pčelarima, davati prinos od 20 do 30 kilograma po košnici.

A. Mehmedović

We use cookies to improve our website. Cookies used for the essential operation of this site have already been set. For more information visit our Cookie policy. I accept cookies from this site. Agree