Izdvojene vijesti (810)

"Slučaj" Tadić još traje

marijan tadic

Krajem prošlog mjeseca tačnije 28. oktobra izvijestili smo o štrajku glađu koji je u svojoj kancelariji započeo Marjan Tadić šumarski inspektor, zaposlen u ŠG Drina. Kolega Adem Mehmedović je tada razgovarao sa Marijanom i Direktorom ŠG Drina Ratkom Majstorovićem. Ovo je izvod ili samo jedan dio iz tada objavljenog razgovora.

Marjan Tadić: “Ja sam prije dvije sedmice dobio aneks ugovora o rasporedu na drugo radno mjesto. Prije toga, niko mi nije to nagovještavao, niti me ko pozvao na razgovo, ni prije ni poslije. Ja sam nastojao da dođem do direktora poslije izdavanja tog aneksa ugovora. Međutim, on me nije želio primiti. Prvi razlog  što se prema meni ovako postupa je sindikalno djelovanje, jer sam se ja na neki način zalagao da obezbjedim minimalna prava radnika koja smo imali, a nisu ostvarena. U svakom slučaju, nerad nije u pitanju. Ja se s tim ne slažem, jer znam koliko radim i koliko mogu raditi i ako je nerad upitanju imaju neke druge metode da se to riješi“.

S druge strane Ratko Majstorević direktor Šumskog gazdinstva Drina u izjavi za naš radio demantuje Tadićeve navode i ponavlja  da je nerad glavni Tadićev problem.  

Ratko Majstorović: “Koje crno štrajkovanje glađu, isto što ja i ti štrajkujemo glađu, tako i on štrajkuje. To nema veze sa štrajkom glađu, već je to neka sila. Što nije izašao na ulicu, sjedio pred zgradom i štrajkovao glađu. Već u toplom i nema veze sindikat  s tim, nego je to njegov nerad i bezobrazluk. Toliko mogu reći“, kazao je Majstorević.

Stanje se malo smirilo. Tadić je prestao sa štrajkom i prošle sedmice smo ponovo kontaktirali Tadića i direktora Majstorovića. Rečeno nam je da Tadić nije prihvatio rješenje za raspored na drugo radno mjesto i da ukoliko to ne prihvati postoji mogućnost da dobije otkaz, te da se čeka dolazak inspektora rada koji treba dati svoje mišljenje o svemu. Danas smo ponovo kontaktirali Tadića sa pitanjem, je li slučaj okončan i evo šta nam je rekao:

Marjan Tadić: “Nema još ništa, ovih dana bi trebalo da bude“.

Je li dolazila inspekcija rada?

Marjan Tadić: “Ove sedmice će doći, za sada nema ništa i uskoro će se vjerovatno nešto znati“, kazao ja Marjan Tadić.

Autor: Marinko Sekulić / JP JS RTV Srebrenica

propust

U okviru projekta PRO- Budućnost i „Fonda solidarnosti“ prije nekoliko mjeseci je raspisan javni poziv za neformalne grupe građana. Prema pozivu građani su mogli da prijave infrastrukturni projekat koji će se uraditi u njihovom mjestu, a koji je značajan za određeno mjesto. U okviru projekta prijavila se i neformalna grupa građana iz Srebrenice. Senad Đozić, član neformalne grupe građana iz Srebrenice, kaže da se radi o projektima koji su osmišljeni kao mirovne akcije. Stanovnici mjesta Orahovica i Đozići su odlučili da iskorite ovu priliku, i prijavili se za projekat. Cilj im je bio da urade propust koji je oštećen tokom poplava 2014. godine, i koji im je stvarao dosta problema. Projekat je prošao, a krenula je i realizacija.

- Onaj najvažniji dio projekta, a to je realizacija infrastrukturnih radova na samom propustu je počela prije 10-ak dana. Trideset cijevi su položene u propust, i nasut je dio zemlje. Malo nas je kiša prekinula u radovima, jer nam trebaju dobre vremenske prilike. Čim nam vremenski uslovi dozvole nastavljamo s radom. Biće to brzo sve završeno – kaže Đozić koji kaže da će građani po završetku radova odraditi i volontersku akciju gdje će građani urediti dio zemljišta oko prostora i zasaditi drveće.

Opština Srebrenica je takođe pružila podršku u realizaciji ovog projekta od značaja za mjesta Orahovica i Đozići.

A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

lovČlanice lovne regije Birač, sutra će nastupati na tradicionalnoj manifestaciji „LORIMES 2016“ u Banja Luci. Ova prestižna međunarodna smotra lova, ribolova, ekologije i turizma je dobra prilika da se lovci regije Birač predstave sa svojim lovnim trofejima. Manifestacija će trajati do 13.novembra ove godine, a svoje učešće će uzeti lovačko društvo „Javor“ Srebrenica.

- Cilj ovog sajma jeste druženje sa lovcima iz drugih lovačkih udruženja, izložba lovačkog trofeja. Na sajmu možemo da vidimo izložbu i prodaju lovačke i ribolovačke opreme – izjavio je za naš radio Miroljub Cvijetinović, sekretar lovačkog Udruženja „Javor“ Srebrenica, dodajući da je prošle godine na „LORIMES 2015“, u kategoriji lovačkih eksponata, lovna regija Birač osvojila treće mjesto.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica 

stari grad

Opština Srebrenica je bogata kako prirodnim, tako i kulturno – historijskim spomenicima. Na području opštine postoji nekoliko starih srednjevjekovnih gradova. Senad Đozić, prof. historije, kaže da na prostoru opštine Srebrenice postoji pet srednjevjekovnih gradova i utvrđenja: Srebrnik, Klotjevac, Đurđevac, Kličevac i Šubin.

 - Stari grad Srebrnik je jedan od najsačuvanijih i najbolje lociranih starih gradova iz okoline Srebrenice. Na planinskoj kosi  koja se sa istočne strane stepenasto spušta prema glavnini naselja, na odvojenim terasama nalaze se ostaci dviju tvrđava. Gornji ili Stari grad(u nekim izvorima nazvan Bedem), sav je u ruševinama: raspoznaju se još torzo glavne kule i nekoliko manjih građevina. Tehnika gradnje je nesumnjivo srednjevijekovna. Donji grad(u izvorima poznat kao Srebrnik) potiče iz XII stoljeća, a arheološka istraživanja su pokazala da je više puta rušen i građen. Po dolasku Osmanlija grad je obnovljen za potrebe vojske i logistike. Interesantno je napomenuti da kod većine utvrđenih gradova najprije je podignuta tvrđava, pod kojom se postepeno razvijalo podgrađe. Ono se nazivalo tako što se uz ime grada stavljalo „pod“(Zvonik-Podzvonik, Visoki-Podvisoki itd.), ali sa Srebrenicom je bio obrnut slučaj. Razlika je ne samo u redoslijedu postanka i razvoja naselja i tvrđave, već i u tome što je ime Srebrnik izvedeno od iste riječi kao i ime naselja(Srebrenica). Dakle, jasno se terminološki razlikuju gradsko naselje Srebrenica od tvrđave Srebrnik. Dubrovčani zatečeni prilikom bosanskog napada na Srebrenicu 1425. godine povukli su se u tvrđavu Srebrnik(in castro Srebrnich). Iz dubrovačkih žalbi se vidi da su oni po naredbi protovestijara Restoja morali zidati kuće u kastelu(tvrđavi). I u izvorima iz prve polovine XVII stoljeća Srebrenica se razlikuje od Srebrnika, varoš od tvrđave. Tako se, između ostalog, za tvrđavu navodi da je okružena zidovima i da ima malu kulu. Podizanjem tvrđave Srebrnik, naselje Srebrenica dobija elemente podgrađa i u dubrovačkim izvorima naziva se varoš – kaže Đozić koji dodaje:

 - U 2006. godini stari grad Srebrnik je proglašen za nacionalni spomenik prve kategorije. Na donjem gradu dominira bolje očuvana arhitektura turskog doba. U pisanim izvorima ne spominje se tako često, ali se zna da je služio kao zaštita srebreničke varoši, koja je u 14. i 15. stoljeću bila najrazvijenije gradsko naselje u Bosni. Godine 1776. popravljena je tvrđava Srebrnik ili donji grad – govori prof. Đozić koji kaže da je stari grad Klotjevac smješten na strmoj stijeni iznad Drine.

- Zauzima areal  od 100x20 m. Objekti su prilagođeni kosi. Dobro su očuvane obje kule i platno koje ih povezuje,kao i objekat na terasi (tzv.konjušnice) koji se ruši u gradski potok. Na brijegu zvanom Jatara, u arealu grada, sačuvano je desetak stećaka. Pošto je većina srednjovjekovnih bosanskih gradova građena na uzvišenjima pa tako i ovaj grad imao je odbrambeni karakter. Imao je dobru preglednost tog dijela kanjona Drine. Činjenica da se samo  7 km nizvodno nalazi još jedna srednjovjekovna utvrda- srednjovjekovni grad Đurđevac, pokazuje historijsku važnost ovog kraja. Nekropole stećaka „razasute“ u tom području općine Srebrenica a koje gravitiraju u okolini Klotjevačkog grada kao što su: Zlatovo kod sela Ljeskovik, Zaelisije, Urisići, Lubničko brdo i druga pokazuju kontinuitet življenja odavnina na ovim prostorima. U kasnijem periodu Klotjevac je bio poznat po štavljenju kože koja se prodavala i obrađivala u Srebrenici – priča Đozić.

srednjovjekovna srebrenica 620x400

Stari grad Đurđevac se nalazi na istaknutom visu  iznad lijeve obale Drine,  vidljivi su ostaci kvadratne kule i dvorišta(30,5x7 m), mjestimično visoki do 3 m, a na padinama prema Drini ima ostataka i vanjskog bedema(dužine oko 25 m). U pisanim izvorima se spominje 1444. godine zajedno sa predgrađem. Skupa sa srednjovjekovnim gradom Klotjevcem, sa kojim ima i optičku vidljivost, činio je odbrambeni sistem  istočne granice srednjovjekovne bosanske države. Interesantno je napomenuti da su oba spomenuta grada podignuta na uzvišenjima koja dominiraju nad onim dijelovima toka rijeke Drine gdje joj je kanjon najuži – kaže prof. Đozić koji dodaje da i na području MZ Sućeska ima jedan srednjevjekovni grad.

- Duboko u kanjonu rijeke Zelenog Jadra, na prostoru današnje Mjesne zajednice Sućeska, na kraškoj stijeni koju obavija rijeka, nalaze se ruševine tvrđave s četverokutnim kulama, koja je sredinom 15. stoljeća imala i svoj upravni kotar koji se zvao Trebotić. U pisanim izvorima spomenut je samo u osmanskim defterima  iz 1468./69. i 1485.godine – rekao je Đozić koji dodaje da u mjestu Šubin takođe postoje ostaci srednjevjekovne utvrde

- Ruševine omanjeg utvrđenja  stoje na oštrom kamenitom visu. Ispod grada nalazi se groblje sa nekoliko stećaka ,a postoji tradicija o crkvi .Zna se da je grad imao i manje trgovačko-zanatsko  predgrađe, a imao je i svoj upravni kotar. U pisanim izvorima poznat je samo po osmanskom defteru iz 1468./69. godine – ističe Đozić koji je u kratkim crtama predstavio srednjevjekovne gradove na području opštine Srebrenica.

A. Mehmedović/ JP JS RTV Srebrenica

We use cookies to improve our website. Cookies used for the essential operation of this site have already been set. For more information visit our Cookie policy. I accept cookies from this site. Agree