Novembar 21, 2019

mladen grujicic2Ono što posebno preporučujemo vašoj pažnji je opširan intervju koji je
za naš program dao Načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić pričali
smo o posjetam Japanu, Americi i Austrije o tome hoće li u Srebrenici
biti otvorena fabrika obuće, šta se dogovorilo sa delegacijom grada
Zagreba, šta je ishod posjete fabrici za preradu krompira u Srebrenici
i još što šta taj razgovor možete slušati u subotu od 10, 30 minuta.



senad sepicU Memorijalnom centru Potočari danas je otvoren Muzej i stalna postavka "Srebrenički genocid - neuspjeh međunarodne zajednice", što je dio zajedničkog i kontinuiranog nastojanja da se očuva sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici i da se u svijet još jednom pošalje poruka da ono što se desilo u Srebrenici nikada više ne smije da se ponovi.

Predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari Sadik Ahmetović rekao je da ovo nije posljedni projekt ovog centra te da će se nastaviti s realizacijom projekata o događajima koji su se dogodili tokom 1995. godine.

Dizajn stalne postavke napravio je holandski Memorijalni centar Kamp Westerbork u saradnji s Memorijalnim centrom Potočari te holandskom mirovnom organizacijom Pax. Postavka je namjenski napravljena u renoviranoj zgradi nekadašnje komande holandskog bataljona UNPROFOR-a i čini dio šireg programa koji finansira Ambasada Holandije u BiH.

- Izložba govori o genocidu i zatvorenicima koji su bili zatvoreni ovdje, a više od 2.000 nije pronađeno. Zahvaljujem pojedincima bataljona koji su učestovali u pravljenju izložbe. Želim zaključiti obraćanje obećanjem da ova izložba nije kraj za Srebrenicu i nastavit ćemo razgovore u Holandiji i rad s Memorijalnim centrom Potočari. Gdje god bude moguće omogućit ćemo kontak preživjelih vojnika i žrtava - rekao je direktor Kampa Westerbork Dirk Mulder.

Ambasador Holandije u BiH Jurriann Kraak kazao je da je ova ambasada osigurala sredstva za projekt te da njegovu realizaciju prati od septembra prošle godine.

-Svi smo znali da ćemo se susreti s komplikacijama, međutim, spremnost i volja su me doveli do toga da se projekt provede. Moramo svi shvatiti da je mnogo organizacija i ljudi učestvovalo u projektu i zahvalan sam na velikodušnosti grupe ljudi koji su pristali da ispričaju svoju priču - rekao je ambasador Kraak.

Jedan od inicijatora projekta Srebreničanin Hasan Nuhanović istakao je da je projekt bio težak te poručio prisutnima:

-Nalazite se na mjestu ili za stolom gdje su kobne odluke donesene 95. koje su ljude koštale života - istakao je Nuhanović. 

U holu Muzeja koji je danas otvoren u Memorijalnom centru izložene su fotografije selektirane u više kategorija koje nikada prije nisu objavljene, kao i videosnimci te intervjui s vojnicima i svjedocima. 

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica

16663151 303U programu radija JP JS RTV Srebrenica u rubrici „Hronika Srebrenice“ govorili smo o Down sindromu, a 12.februar se obilježavao kao međunarodni dan Down sindroma.

Prosječno jedno od 650 novorođene djece rađa se s Downovim sindromom, kromosomskim poremećajem koji nastaje uslijed viška jednog kromosoma ili dijela kromosoma u jezgri svake stanice tijela. Taj poremećaj sprečava normalan fizički i mentalni razvoj djeteta. Downov sindrom pogađa sve rasne skupine i može se javiti u bilo kojoj obitelji, bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života. Bolje razumijevanje Downovog sindroma važno je kako bismo oboljelima i njihovim obiteljima olakšali život i pružili im priliku da on bude potpuniji i aktivniji.

Danas još uvijek vladaju predrasude vezane uz Downov sindrom i osobe koje pate od tog poremećaja. Uzrok takvim netačnim informacijama prije svega je loša informiranost.

Downov sindrom je jedan od najčešćih genetskih poremećaja. Jedno od 650 novorođene djece u općoj populacije rađa se s ovim poremećajem, dok se učestalost povisuje i više puta s porastom dobi majke.

Čak 80 posto oboljele djece rodile su majke mlađe od 35 godina, međutim vjerojatnost i učestalost pojave Downovog sindroma značajno raste s godinama majke.

Mnogi oboljeli imaju koefecijent inteligencije koji ih svrstava među blago ili srednje retardirane osobe. Djeca s Downovim sindromom svakako se mogu podučavati, a njihov puni potencijal još uvijek nije otkriven.

Danas sve više osoba s Downovim sindromom živi kod kuće s porodicama i sudjeluju, obavljajući jednostavne zadatke, u svakodnevnim aktivnostima zajednice. Druže se s osobama koje imaju neke poremećaje, kao i sa zdravim osobama, stvaraju prijateljstva, zapošljavaju se, sudjeluju u sportskim aktivnostima itd.

Sve više djece s Downovim sindromom potiče se na uključenje u normalne učionice sa svojim vršnjacima. U nekim slučajevima uključeni su u posebne programe, dok su u drugim slučajevima potpuno uključeni u svakodnevni školski rad s ostalom djecom. Cilj je u potpunosti uključiti takve osobe u edukacijski i socijalni život zajednice.

Oboljele osobe moguće je zaposliti na velikom broju radnih mjesta. Često se radi o službeničkim poslovima ili raznoj ispomoći,  oboljele osobe na radnom mjestu dobivaju osjećaj da su korisni i ponose se svojim postignućima. Na radno mjesto uvijek donose svoj entuzijazam, pouzdanost i predanost poslu.

Djeca oboljela od downovog sindroma su izrazito emotivno topla, gotovo uvijek unose vedrinu u sredinu u kojoj se nađu, vrlo su tolerantna, blage naravi i potiču izrazitu naklonost sviju onih koji s njima dolaze u kontakt. Odrasle osobe s Downovim sindromom mogu stupati u veze, od kojih neke završavaju i brakom. Mogu imati i djecu, no valja imati na umu da u tom slučaju postoje 50-postotni izgledi da će i dijete imati Downov sindrom.

Svake godine čine se veliki koraci u identificiranju gena na 21. kromosomu koji uzrokuju karakteristike Downovog sindroma. Danas su znanstvenici čvrsto uvjereni da će u budućnosti, napretkom genetike i istraživanjem ljudske DNK, biti moguće poboljšati, ispraviti ili spriječiti mnoge probleme povezane s Downovim sindromom.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica

dom zdravljaZavršetak radova na rekonstrukciji Doma zdravlja Srebrenica očekuje se polovinom aprila ove godine - potvrdio je za naš radio v.d. direktora ove ustanove Aleksandar Jovanović.

Rekonstrukciju Doma zdravlja i ambulante u Skelanima finansira resorno ministarstvo RS-a u iznosu od 478.000 KM, a Opština Srebrenica sa 142.000 KM.

Rekonstrukcija obuhvata prizemlje i prvi sprat Doma zdravlja Srebrenica i kompletnu ambulantu u Skelanima.

- Uprava doma Zdravlja je pokrenula niz aktivnosti što se tiče samih rekonstrukcije i nabavke opreme. Pisali smo projekte raznim nevladinim organizacijama kao i ministarstvu za građevinu Republike Srpske, a riječ je o projektu energetske efikasnosti – kazao je Jovanović, dodajući da rekonstrukcija i adapatcija za sve zaposlene mnogo znači, jer će se uslovi za rad poboljšati i samim tim usluge prema stanovnicima će biti kvalitetnije i bolje.

Autor: K.Šakić / JP JS RTV Srebrenica 

Ad Sidebar
© 2018 RTV Srebrenica All Rights Reserved.

Please publish modules in offcanvas position.