Januar 22, 2020

srebrenicaaa

Javni fond dječije zaštite Republike Srpske raspisao je javni poziv za ljetovanje djece u Bećićima (Crna Gora) u okviru projekta "Socijalizacija djece RS za 2017. godinu“ (podrška ujednačavanju uslova za zadovoljavanje razvojnih potreba djecei kvalitetniji psihofizički razvoj). Konkurs je otvoren do 6. marta 2017. godine.

Vesna Jovanović, v.d. direktorica Centra za socijalni rad, kaže da je ovo tradicionalna aktivnost javnog fonda dječije zaštite Republike Srpske.

-Ovaj projekat podrazumjeva odlazak djece na ljetovanje u Crnu Goru. Pozivam sve roditelje da nam se obrate i omoguće svojoj djeci ljetovanje u Bećićima potpuno besplatno. Postoje određene kategorije djece koja su obuhvaćena konkursom. Preporučujem roditeljima, jer je konkurs otvoren do 6. marta, da nam se jave i podnesu prijave u Centru. Mi kao Centar smo dostupni za sve vrste aktivnosti da bi djeci omogučili ljetovanje – rekla je Jovanović.

Projekat će se realizovati na crnogorskoj obali u uslužnom objektu Omladinski hostel „Užice“ u Bećićima (opština Budva) u periodu od 20. maja do 21. septembra 2017. Godine.

Zahtjevi se podnose u Centru za socijalni rad uz određenu dokumentaciju (kopija lične karte roditelja i rodni list djeteta). Sve informacije možete dobiti u prostorijama Centra za socijalni rad ili na broj telefona 056 445 210.

Autor: JP JS RTV Srebrenica

 

mujo zedanjsko“Kamen od vrućine puca. Vode nemaš, a grlo se suši, ali si opet najdraže u duši”, kaže jedna narodna pjesma opisujući seosko mjesto Žedanjsko, koje je od Srebrenice udaljeno 20-ak kilometara i nalazi se u okviru mjesne zajednice Sućeska. Ime je dobilo jer su stanovnici bili bez vode pa su je morali donositi iz bunareva udaljenih nekoliko kilometara. Tek je 80-ih godina prošlog stoljeća selo dobilo vodu. Prije rata su u ovom selu živjele 23 porodice, a danas svega tri.

Jedna od tri porodice koje stalno žive u Žedanjskom jeste porodica Tursunović. Mujo Tursunović vratio se 2005. godine na svoje prijeratno ognjište, formirao porodicu te u međuvremenu dobio i dvoje djece: Dženanu i Dauta. Dženana ima osam, a Daut šest godina. Daut je dobio ime po svom djedu koji je ubijen u srebreničkom genocidu 1995. godine.

Tursunovići se bave poljoprivredom i stočarstvom. Mujo kaže da nije bilo ni lahko donijeti odluku da se vrati u potpuno razrušeno selo.

“Odluka nije bila lahka. Dođeš u selo kojeg nema. Pogledaš oko sebe i vidiš samo ruševine. Nije kao što je bilo prije rata. Vjerovatno nikad neće ni biti. Trebalo je mnogo truda i žuljeva na rukama da se obnovi imanje, da se izgradi život. Ovdje sam se rodio, ovdje mislim i umrijeti”, govori Mujo, koji kaže da fino živi od stočarstva i poljoprivrede.

“Imam 80 ovaca, tri krave i tele. Dobro je, može se živjeti. Svake godine prodam janjadi. Imam svoje redovne mušterije. Imam i potrebne mašine za rad, traktor, balirku i sve ostalo. Posla dosta ima, ali raditi se mora. Sve se stigne kad se hoće”, kaže Mujo, koji smatra da je stanovnicima ovog malog sela najveći problem put.

“Do Bektića je asfalt, a dalje je makadam. Nekih je pet kilometara makadam u lošem stanju. Rupe k'o i svugdje. Zimi je najgore. Može se proći kad očiste. Mada, dobro svi znamo kako se čiste naši putevi. Bolje rečeno, kako ne čiste puteve. Bilo je i po pet dana da se ne može proći. Prošle godine djeca nisu nekoliko dana išla u školu zbog tog što se iz sela nije moglo izaći. Ova zima i nije teška, evo tek snjegovi dolaze. Sad je raspust djeci, pa snijeg i ne predstavlja veliki problem. Mogu reći da sam ove godine imao i sreće jer ja vozim djecu u školu. Svoje dvoje i još troje usput po selima”, priča Mujo, koji je uvjeren da je put bolji da bi bilo više i povratnika.

“Sigurno da bi. Mi muku mučimo s putem, i sve to otežava povratak, bavljenje poslovima i svim onim svakodnevnim potrebama. Ovaj dio makadamski od Bektića je u lošem stanju, a od sela prema Žutici u još gorem”, zabrinut je Mujo, koji ima ambiciozne planove da poveća broj stoke.

“Moj je plan da idem na sto komada ovaca koje se janje i deset krava. Ja uzgajam rasu ovaca koja je ukrštena s francuskom rasom ‘Il de France’. Planiram i da napravim još jednu štalu na proljeće za krupnu stoku, samo Bože zdravlja i sve će to biti. To bi za mene značilo mnogo. Jeste da je to sve dodatni posao, ali s druge strane, odmah su to bolji uvjeti za život moje porodice”, kaže ovaj vrijedni čovjek koji se, pored stočarstva i poljoprivrede, bavi i pčelarstvom.

“Med je ovdje odličan. Zašto onda ne iskoristiti ovu blagodat i prirodu?! Koliko god da imam meda, to ode, ne može se najamiti. Sve se proda. Sami ljudi traže. Jedva sebi uspijem malo da ostavim. Cijena je 15 maraka po kilogramu, i to ide. Prirodan čist med. Mislim da nije to velika cijena za dobar domaći med”, kaže Mujo, kojem je najveće bogatstvo porodica.

“Svi smo mi preživjeli svašta, mnogo teških trenutaka. Ja sam se vratio ovdje. Imam dvoje divne djece, i mogu reći da sam sretan. Radi se mnogo, ruke bole od posla, valja sve stići, ali ni u jednom trenutku se ne žalim. Sve se može kad je čovjek uporan. Pa i izgraditi život ispočetka”, priča Mujo, koji Podrinjcima koji žive u Federaciji preporučuje da se vrate na svoja ognjišta.

“Ja bih im preporučio da se vrate na svoje. Ovdje se može živjeti bolje nego u Federaciji. Mnogi će se i sami kadtad vratiti, ali bolje im je ranije. Veliki broj naših ljudi tamo, da tako kažem, živi na pašteti, a nigdje ne rade. Ne mora se bojati ničega ko ovdje radi”, kaže Mujo, koji nam je za kraj potvrdio stih iz izvorne pjesme da su u ljetnom periodu u selu zaista velike temperature da “kamen od vrućine puca”.

Autor: Adem Mehmedović

 

Guber 3Bosna i Hercegovina je zemlja koja raspolaže velikim prirodnim bogatstvima. Naša zemlja je bogata velikim brojem izvora mineralnih i termalnih voda koji se od antike do danas koriste u svrhu liječenja. Među najljekovitijim sigurno je i 48 izvora Guber vode u Srebrenici.

Srebrenički mineralni izvori bili su poznati još prije dva milenijuma, a o tome svjedoče i napisi iz 220. godine, na ostacima velikog Rimskog kupatila na Gradini (Sase) pored Srebrenice.

Putopisac Evlija Čelebija je u svom putopisu iz 17. stoljeća opisao srebreničke vode. U putopisu stoji:

 - Sredinom ove varoši teče mala voda koja se uliva u Drinu. Ona je bijela, a zove se „sreb[rna] voda“. Ali to je neka prokleta voda. Izvire iz rudnika srebra. Stanovnici ove varoši, pijući tu vodu, većinom dobiju na vratu gušu. Ova se guša zove »gusska« (= guša). Ona izaziva razne bolesti i unakažava muškarce i žene – piše Čelebija.

Dr Hans Duller je prvi skrenuo pažnju na ljekovitost srebreničkih voda početkom 19. stoljeća. Naziv guber-voda nastao je nakon što je utvrđeno da ovi mineralni izvori poseban uspjeh postižu u liječenju kožnih bolesti, posebno gube čija je epidemija bila na većem području Austro-Ugarske monarhije. Osim toga, bolesnici su se nakon više tretmana osjećali raspoloženije, a nestajale su mnoge kvrge, otoci, infiltrati te druge promjene na koži.  Postoji čak 48 izvorišta ljekovite vode, a njih 16 je i naučno ispitano, te postoje dokazi o njihovim ljekovitim svojstvima. Neki od tih izvora dobili su i narodno ime kao što je voda Ljepotica, voda za liječenje kožnih bolesti, Mali guber, Očna voda i Crni (Veliki) guber. Ipak, jedan od njih je stekao svjetsku slavu, a to je Crni guber.

Na Crnom guberu vršene su brojne analize. Prva detaljna analiza vode Crnog gubera izvršena je 1894. godine i tada je proglašen je za jedno od najboljih željezno-arsenskih prirodnih vrela našeg kontinenta. Čak je smatrana boljom i od čuvene Leviko-vode.

Od 1887. godine, u vrijeme austrougarske uprave, mineralna voda Crnog Gubera je flaširana i prodavana širom Evrope, ali i u Africi i Americi. Tokom 1898. godine na svjetsko tržište izvezeno je 200.000, a rekordnih 236.544 boca Guber-vode, izvezla je kompanija “Matoni” iz Beča, 1901. godine.

Godine 1951. zvanično je otvoreno Lječilište "Guber", a prvi ljekar je bio dr Ante Marić, koji u lječilištu radi sve do marta 1961. godine. Crni guber je od tada poznatih 450 mineralnih voda jedini našao mjesto i u farmakopeji. Guber voda sa vrela Crni Guber 1956. godine proglašena je lijekom u korekciji hipokromne anemije i to je objavljeno u farmakopeji (zvanični spisak uputstava, izdat od strane sanitetskih državnih organa, kojih se moraju pridržavati apotekari pri pravljenju, ispitivanju i skladištenju lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava) kao rezultat jednomjesečnog proučavanja 50 eminentnih stručnjaka iz različitih oblasti medicine u tadašnjoj Jugoslaviji. Od tada se Guber voda prodavala u apotekama flaširana u plastične bočice od 400 mililitara. Flaširanje vode je vršila kompanija „Bosnalijek“. Banja je radila tokom cijele godine, ali je najveća posjećenost bila ljeti. Kao rezultat međusobne saradnje prof. dr Bulića iz Beograda i prof. dr Zimonjića iz Sarajeva, u Srebrenici je 1961. godine otvoren stacionar sa 50 postelja u banji pod nadzorom sarajevske klinike. Osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, do pred sami rat, banja Guber je bilježila  i do 90.000 noćenja i godišnji prihod od oko tri miliona dolara.

Prema analizama sastav i karakteristike Guber vode nisu mijenjale poslednjih 100 godina. Nučne analize i ekspertize Guber vode obavljane su kroz istoriju do sad tri puta: Prvi put je to uradio bečki profesor Ernest Ludwig 1886 – 1888 godine. Drugu načnu analizu je 1953.godine radio prof. Stanko Miholjić iz Zagreba i treću 2005. godine kao svoj magistarski rad radio je dr. Almir Pašagić, Srebrenčanin rođen i odrastao na domak izvorišta Gubera.

Danas ljekovite vode Gubera teku u kanalizaciju. Ogromno bogastvo je neiskorišteno. Akcionarsko društvo " Guber" iz Srebrenice je nekoliko godina kupilo je staru banju i počela je izgradnja novih, modernih hotelsko-banjskih kapaciteta. U novom ruhu banja je trebala početi sa radom do kraja 2011.godine. Gradnja višemilionski vrijednog kompleksa u kojem bi trebalo biti zaposleno oko 350 Srebreničana već godinama je blokirana. Dok se vode sudski procesi o tome ko polaže pravo na koncesiju i eksploataciju ljekovite vode Gubera teku u kanalizaciju.

Srebreničani se nadaju da će u skorije vrijeme ponovo Guber-banja zasjati starim sjajem, a s banjom i Srebrenica. U protekloj godini uređeno je šetalište Banje Guber, što je obradovalo Srebreničane. Iz dana u dan se primjeti sve veći broj osoba koje dođu da vide šetalište i obiđu ljekovite vode Gubera.

Stariji Srebreničani kažu da je je Banja Guber “duša Srebrenice” i nadaju se da će ubrzo početi s radom, što bi značilo i bolje dane za Srebrenicu.

Marinko Sekulić, srebrenički novinar, dobro se sjeća kada je banja radila punim kapacitetom i bila jedan “od strateških nosilaca razvoja Srebrenice”.

– Srebrenica je ostvarivala od banje velike prihode, bilježila je i do 90.000 noćenja i godišnji prihod od oko tri miliona dolara. Izvorske vode Gubera su bile priznate u svijetu i prodavale su se kao lijek u apotekama – kaže Sekulić.

On smatra da bi svi građani Srebrenice, bez obzira na nacionalnost, bili sretni da Banja Guber počne s radom.

– Pokretanje banje bi bio točak razvoja. Otvaranje radnih mjesta otvaranjem Banje Guber olakšalo bi stanovništvu, ali i to bi mnogo značilo  intenzivnijem povrataku u Srebrenicu. Tako bi Srebrenica počela dobijati onu dimenziju koju je imala ranije – kaže Sekulić

Hoće li banja Guber ili kako srebrenčani kažu „duša Srebrenice“ biti pokrenuta ili će srebreničko blago nastaviti da teče u kanalizaciju ostaje da se vidi.

Autor: Adem Mehmedović

 

vrtic poletaracU Dječijem vrtiću "Poletarac“ u Srebrenici dosad je upisano 56-oro djece koja su podijeljena u tri grupe, dok je u igraonici "Drugarstvo“ Potočari upisano 28-oro, a u igraonici u Skelanima njih 16.

Direktorica vrtića “Poletarac” Srebrenica Tifa Efendić kaže da je do sada u pripremni program upisano 27 predškolaraca iz Srebrenice.

- Pripremni program uoči polaska u školu počinje 1. marta i trajaće do 31. marta od 9 do 12 časova. Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske snosiće sve troškove programa, osim hrane. Program se primjenjuje svake godine u Vrtiću "Poletarac“ - rekla je Efendić koja dodajeda je na listi čekanja evidentirano desetero djece svih uzrasta za upis u vrtić te apeluje na općinsku vlast da ubrza izgradnju nove zgrade vrtića.

- Naš kapacitet radnih soba ne dozvoljava da primimo svu djecu. Nadam se da će izgradnja nove zgrade početi u skorije vrijeme te da ćemo moći ostalu djecu primiti u vrtić - navela je.

Dodaje da djeca u vrtiću isključivo konzumiraju zdravu hranu, a roditelji imaju uvid u jelovnik.

- Cijena koju roditelju plaćaju iznosi 60 KM, a osnivač Skupština participira sa 60 KM. Pošto primjenjujemo zdravu ishranu u vrtiću, samim tim se povećavaju troškovi te ćemo iz tih razloga imati potrebu da povećamo cijenu boravka u ovom vrtiću - zaključila je Efendić.

Autor: Kadira Šakić/ JP JS RTV Srebrenica

Ad Sidebar
© 2018 RTV Srebrenica All Rights Reserved.

Please publish modules in offcanvas position.